Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu, poslije razgovora sa engleskim kraljevskim tužilaštvom, nije odlučilo da li će se žaliti na odluku Suda za ekstradicije u Londonu da ne izruči Ejupa Ganića Srbiji.
Zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić nije mogao da precizira da li će, ni kada će biti podnijeta žalba na odluku londonskog suda i dodao da sada čekaju sugestije engleskog tužilaštva.
Vekarić je rekao da je srpsko tužilaštvo proslijedilo britanskim tužiocima, koji zastupaju srpsku stranu u tom slučaju, svoju analizu presude Suda za ekstradicije kojom je odbio da izruči Srbiji Ganića, člana ratnog predsjedništva BiH.
On nije želio da komentariše pisanje sarajevskog "Oslobođenja" da je bivši ratni čelnik Tuzle Ilija Jurišić osuđen u Srbiji i izdržava kaznu zatvora za zločin nad vojnicima JNA u "tuzlanskoj koloni" na osnovu, navodno, falsifikovanog dokumenta o navodnom međudržavnom dogovoru o mirnom povlačenju JNA.
Vekarić je rekao da je Jurišić "presuđena stvar".
Sud u Londonu je 27. jula odbio zahtjev srpskih vlasti za ekstradiciju Ganića, jer je ocenio da je proces pokrenut iz političkih razloga i Ganića pustio na slobodu poslije višemjesečnog kućnog pritvora.
Na zahtjev tužilaštva za ratne zločine, Viši sud u Beogradu pokrenuo je u decembru 2008. istragu protiv Ganića zbog osnovane sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, suprotno konkretnim sporazumima o mirnom povlačenju jedinica Jugoslovenske narodne armije (JNA) iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992.
Prema podacima Centra javne bezbjednosti Istočnog Sarajeva, u Dobrovoljačkoj ulici su u maju 1992. ubijena 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok je zarobljeno njih 215.
Rješenjem o sprovođenju istrage Ganiću se na teret stavljaju tri krivična djela - ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja i upotreba nedozvoljenih sredstava borbe.
Ganić je 1. marta uhapšen na londonskom aerodromu Hitrou po poternici srpskog Interpola, a deset dana kasnije je pušten iz ekstradicionog u kućni pritvor, uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o njegovoj ekstradiciji.
(agencije/MONDO)