• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Saznajemo! 3 godine robije za članove grupe o kojoj bruji region: Ko je slao gole slike ali i ko je gledao i sačuvao

Autor Aleksandra Vasić

Društvene mreže usijale su se nakon otkrivanja grupe na aplikaciji Telegram koja ima 36.000 članova, u kojoj su se međusobno dijelile eksplicitne fotografije, snimci i lični podaci žena iz regiona.

 Saznajemo! 3 godine robije za članove grupe o kojoj bruji region: Ko je slao gole slike ali i ko je gledao i sačuvao Izvor: Guliver/GettyImagesPlus/iStock/Boyloso/twitter/screenshot/@loveontop78

"Ex-Yu balkanska soba" je grupa na aplikaciji Telegram u kojoj miškarci međusobno razmjenjuju  fotografije i snimke seksualne sadržine na kojima se uglavnom nalaze njihove bivše djevojke, zbog čega je ova grupa u javnosti nazvana i "osvetničkom pornografijom".

Grupa funkcioniše tako što članovi napišu odakle su, pa čekaju da im neko od ostalih članova grupe pošalje slike, kontakte pa čak i adrese djevojaka iz tog mjesta. Nakon što je ova informacija dospjela u medije, grupa je ugašena i sav materijal je nestao

Više krivičnih djela

Možda će vas zanimati

Stručnjaci za IT pravo i advokati za MONDO su objasnili da je u ovom slučaju izvršeno nekoliko izvršenih krivičnih djela i da kazna za one koji su snimili ili objavili sadržaj i učinili ga dostupnim javnosti, može da bude i tri godine zatvora. 

Mirko Mrkić, advokat i predavač medijskog i IT prava na Fakultetu za medije i komunikacije, kaže za MONDO da su muškarci koji su objavljivali i dijelili sadržaj učinili krivično djelo i ozbiljno narušili privatnost žena koje se nalaze na snimcima i fotografijama. 

"Svako ko je u ovoj grupi objavio eksplicitan snimak ili fotografiju druge osobe, može krivično da odgovara. Svi oni za koje se dokaže da su svjesno i sa namjerom otvarali pornografske sadržaje na kojima su maloljetne osobe, takođe su učinili krivično djelo. Ipak, oni članovi koji nisu uradili ništa od toga, već su samo bili uključeni u grupu, ne mogu zakonski da odgovaraju", kaže Mrkić.

Prema njegovim riječima, snimanje, objave i prosljeđivanje ličnih podataka su zasebna krivična djela za koja se pojedinačno odgovara.

"Neovlašćeno snimanje i fotografisanje je jedno krivično djelo. Ako je postojalo odobrenje za snimanje ili je snimak dobijen od neke ženske osobe, krivično djelo je to  što je snimak objavljen i što je postao dostupan javnosti. Prosljeđivanje i iskorišćavanje ličnih podataka kao što je adresa, je takođe zasebno krivično djelo", kaže Mirko Mrkić. 

 Saznajemo! 3 godine robije za članove grupe o kojoj bruji region: Ko je slao gole slike ali i ko je gledao i sačuvao Izvor: Instagram/screenshot/kriticki

Prema zakonu, ko neovlašćeno načini fotografski, filmski, video ili drugi snimak nekog lica i time osjetno zadre u njegov lični život ili ko takav snimak preda ili pokazuje trećem licu ili mu na drugi način omogući da se sa njim upozna, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

"Neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka je drugo djelo.  Ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film ili fonogram ličnog karaktera bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji ili filmu ili čiji je glas snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica čiji se pristanak po zakonu traži i time osjetno zadre u lični život tog lica, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine", kaže Mirko Mrkić. 

 Saznajemo! 3 godine robije za članove grupe o kojoj bruji region: Ko je slao gole slike ali i ko je gledao i sačuvao Izvor: Instagram/screenshot/kriticki

Kazne za objavljivanje sadržaja maloljetnih osoba

Posebno zabrinjavajuća je informacija da se u grupi na aplikaciji Telegram navodno dijelio i sadržaj na kojem su prikazane maloljetne osobe.

"Predmetima pornografske sadržine nastalim iskorišćavanjem maloljetnog lica smatra se svaki materijal koji vizuelno prikazuje maloljetno lice koje se bavi stvarnim ili simuliranim seksualno eksplicitnim ponašanjem, kao i svako prikazivanje polnih organa djeteta u seksualne svrhe",  objašnjava naš sagovornik. 

Po ovom zakonu, onaj ko pribavlja za sebe ili drugog, posjeduje, prodaje, prikazuje, javno izlaže ili elektronski ili na drugi način čini dostupnim slike, audio-vizuelne ili druge predmete pornografske sadržine nastale iskorišćavanjem maloljetnog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.

"Ali takođe, ko pomoću sredstava informacionih tehnologija svjesno pristupi slikama, audio-vizuelnim ili drugim predmetima pornografske sadržine nastalim iskorišćavanjem maloljetnog lica, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci. To znači da, ako se dokaže da je neko svjesno pristupao sadržaju, tako što je znao šta je u pitanju, a ipak je te snimke otvarao ili ih sačuvao u telefonu, nije ih prijavio policiji, nije javno ispoljio negativnu reakciju prema onome ko sadržaj plasira i slično, učinio je krivično djelo", kaže Mrkić za MONDO. 

Advokat Svetozar Vujačić potvrđuje za MONDO da visina kazne kada se uzmu u obzir sva ova krivična djela može da bude i veća od navedene.

"U praksi, visina kazne zavisi od toga kolika je šteta nanijeta, koji su bili motivi i pobude za takav postupak i koliko je ukaljan ugled žrtve. Kada se sve uzme u obzir, kazne su i do tri godine zatvora. Najstrožije kazne zaprijećene su za one koji su napravili grupe na društvenim mrežama i aplikacijama i koji su zapravo organizatori", kaže Vujačić. 

SRBIJI POTREBNI IT FORENZIČARI

Kada se otkriju ovakvi sadržaji i kada neko postane žrtva "osvetničke pornografije", jedini način da se to riješi je prijava policiji. U Srbiji sigurno postoje presude za ova krivična djela, ali tužbe još uvijek nisu postale učestale i uobičajene, kaže Mirko Mrkić. 

"To svakako možemo da očekujemo u budućnosti. Potrebno je više raditi na dokazivanju ovakve vrste krivičnih djela, za šta su u sudovima potrebni IT stručnjaci, odosno IT forenzičari. Oni u Srbiji imaju privatne prakse, ali još uvijek ovo zanimanje ne postoji u okviru sudova. Sasvim sigurno će biti uvedeno, jer će postojati sve veća potreba za tim. Na internetu, koliko god da mislite da ste anonimni, sve što radite ostavlja neizbrisiv trag. Njihov zadatak bi bio da otkriju odakle je snimak potekao, da dokažu ko ga je, kada i kako učinio dostupnim javnosti", kaže Mrkić. 

Ipak, iako je ovakva vrsta sadržaja danas najčešće plasirana putem tehnoloških uređaja, visina kazne ostaje ista i kada se eksplicitan sadržaj ili nečija privatnost naruši na drugi način.

"Visokotehnološki kriminal nema veze sa ovim slučajem, jer je po zakonu apsolutno svejedno da li je krivično djelo  učinjeno preko neke aplikacije ili je neko napravio fotografiju analognim fotoaparatom. Ako je učinio sadržaj dostupnim javnosti, to je isto krivično djelo. IT stručnjaci su bitni u sakupljanju dokaza ukoliko je djelo učinjeno preko interneta, ali ukoliko nije, dokazi se sakupljaju na druge načine", kaže Mrkić. 

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE