U hramu Svete trojice u Banjaluci danas je služen parastos za srpske žrtve stradale u akciji hrvatske vojske "Oluja".
Nakon parastosa, na groblju Sveti Pantelija je položeno cvijeće za stradale, a nakon toga organizovana je daća za duše stradalih. I u crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos koji je predvodio patrijarh Irinej, a prisutan je bio i ministar odbrane Aleksandar Vučić.
Ministar rada i boračko - invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić poručio je da bi Hrvatska trebalo da se srami i u tišini obilježava dan kada je zločinačkom akcijom "Oluja" protjerala više od 220.000 svojih stanovnika Srba.
"Očekujemo da svjetska javnost neće biti milosrdna prema onima koji su počinili taj zločin, a to treba da zabrine i Hrvatsku, koja će jednog dana morati da prizna da je počinila težak ratni zločin, zločin genocida", rekao je Đokić novinarima u Banjaluci, nakon parastosa za žrtve "Oluje".
Podsjetivši da je 4. avgust dan sjećanja na užasni zločin genocida koji je počinila regularna hrvatska vojska nad stanovništvom Republike Srpske Krajine (RSK), Srbima koji su u Hrvatskoj živjeli kao konstitutivni narod, Đokić je napomenuo da su mnogi prognani Srbi utočište našli u Srpskoj i Srbiji.
"Upravo zbog toga Republika Srpska se smatra obaveznom i prozvanom, ali i pozvanom da obilježava ovaj dan velikog stradanja Srba, kada je više od 220.000 ljudi za nekoliko dana protjerano sa ognjišta, a 1.992 ubijeno, od čega 1.192 civila", naglasio je Đokić.
Ministar Đokić je naveo da Hrvatska nema "rezervnog stanovništva" da popuni prostore gdje su živjeli Srbi, što joj nanosi ogromnu štetu, koju će morati jednog dana priznati.
"Zato mi u Srpskoj moramo biti svjesni šta nam znači Srpska i koliko je ona danas utočište i sigurnost za život u budućnosti", poručio je Đokić.
Direktor Dokumentaciono informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac izrazio je uvjerenje da je ovo zadnja godina da Hrvatska "Oluju" slavi kao praznik, budući da je pravni tim Srbije u kontratužbi za genocid zatražio da sud Hrvatskoj naredi da takve proslave izbaci iz kalendara državnih praznika.
Napomenuvši da će Hrvatska, najvjerovatnije, naredne godine postati član EU, Štrbac je rekao da nijedna država, pa tako ni Hrvatska, ne može da bude u porodici civilizovanih naroda ako slavi dan kada je protjerala više od 220.000 i pobila oko dvije hiljade Srba.
Štrbac je naglasio da ti ljudi nisu bili agresori. "To su ljudi koji su živjeli na tim prostorima, a sada im se ne dozvoljava ni da se tamo vrate", istakao je Štrbac.
Parastos nastradalima u vojnoj operaciji "Oluja" održan je danas u crkvi Svetog Marka sa koje je patrijarh srpski Irinej poručio da opravdanja za takvo bezakonje i zločine koji su se desili sigurno nema.
Parastosu, koji je patrijarh služio uz sasluženje sveštenstva SPC, prisustvovali su prvi potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Aleksandar Vučić, načelnik generalštaba VS Ljubiša Diković, pripadnici VS i brojni građani, među kojima je bio i ruski ambasadror Aleksandar Konuzin.
Partijarh je okupljenima rekao da se obraća svima koji su postradali u jednom "bezumnom vremenu" i dodao da su postradala naša braća, sestre i djeca, samo zato što su bili Srbi i što su prihvatali pravoslavnu vjeru.
Oni su, kako je istakao, bili ne samo prognani, već i strašno postradali na tom putu i bjekstvu i traženju spasa u Srbiji.
On je rekao da sjećamo mnogih koji su izgubili "svoje živote i svoje kosti rasuli u krajevima Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije", koji su ostavili svoje domove u kojima su vijekovima živeli i ostavili ih onima koji su im bili neprijatelji".
"A neprijatelji su im bili, draga braćo i sestre, hrišćani koji pripadaju jednoj crkvi, zapadnoj crkvi, protiv hrišćana, koji su pripadali apostolskoj Istočnoj paravoslavnoj crkvi", rekao je on.
Prema njegovim riječima, teško je naći riječi i opravdanja za te strašne zločine koji su se desili prije 17 godina u "zapadnim našim krajevima ili se kasnije desili u našim južnim krajevima gdje su Srbi kao nikada u svojoj istoriji postradali".
On je ocijenio da je 20. vijek za Srbe predstavljao vijek najstrašnijeg stradanja u njihovoj "dugovječnoj istoriji".
"Zašto se to desilo i zašto je tako bilo i ima li opravdanja za takvo bezakonje i zločine koji su se desili - sigurno da nema", rekao je patrijarh.
On je naveo i da je poslije toliko vremena i toliko "nekakvoga prava demokratskog u svijetu u kome živimo", 250.000, a po nekima i 350.000 onih kojih je rasuto daleko po svijetu.
"I to se sve dešava danas, u 21. vijeku pred demokratskim svijetom Evrope i Amerike i desetine hiljada čeka da se vrati odakle je prognano, ali pravde za naš narod u svijetu nema", rekao je partijarh.
On je napomenuo da se svi nadamo da će kad-tad progovoriti pravda, ako ne ljudska onda će sigurno "progovoriti pravda Božija".
Irinej očekuje, kako je istakao, "da moćnici ovog svijeta učine da se pravda sprovede, da se ljudi vrate svojim domovima, njivama, stanovima i da pravda bude ista prema nama kao i prema drugim narodima".
(MONDO/agencije)
