Usvojene izmjene Zakona o NBS

Skupština Srbije usvojila je danas izmjene Zakona o Narodnoj banci Srbije (NBS) kojim se utvrđuje da guvernera i druge funkcionere centralne banke bira i razrješava parlament, kao i da se njihov izbor vrši u roku od 90 dana od stupanja novog zakona na snagu.

Za izmjene zakona, koje su izazvale brojne kritike domaćih i stranih stručnjaka i finansijskih institucija, glasao je 131 poslanik vladajuće koalicije, dok je protiv glasalo 39 poslanika opozicije.

Zakonom je predviđeno da sadašnji guverner, viceguverneri i članovi Savjeta NBS obavljaju tu dužnost do izbora novih funkcionera, ali je dosadašnji guverner Dejan Šoškić u četvrtak podnio ostavku, navodeći da izmjene Zakona o NBS ugrožavaju nezavisnost rada te finansijske institucije.

Ključne novine u izmjenama zakona, koje su donijete po hitnom postupku, jesu povećanje nadzora Skupštine nad NBS i izbor svih funkcionera centralne banke u parlamentu, kao i formiranje Uprave za nadzor finansijskih institucija u okviru NBS.

Usvajanjem amandmana, iz izmjena zakona izbrisan je član 18. koji je predviđao mogućnost indirektnog kreditiranja države kupovinom hartija od vrijednosti na sekundarnom tržištu.

Tim članom je bila utvrđena mogućnost da centralna banka kupuje državne hartije od vrijednosti, što znači da je postojala mogućnost masovnog štampanja novca, odnosno da se devizne rezerve NBS troše za finansiranje države, lokalnih samouprava ili javnih preduzeća.

Predlagači zakona, 105 poslanika vladajuće koalicije, istakli su da se izmjenama zakona ne narušava samostalnost i nezavisnost centralne banke, već se poboljšava kontrola poslovanja finansijskih institucije, povećava odgovornost organa i djelimično ograničavaju i preciziraju ovlašćenja guvernera i Izvršnog odbora NBS.

Uprava za nadzor nad finansijskim institucijama, kako se navodi u tekstu zakona, treba da obezbijedi veću nezavisnost u nadzoru i kontroli NBS nad poslovanjem banaka, društava za osiguranje, dobrovoljnim penzijskim fondovima i drugim finansijskim institucijama.

Direktora Uprave za nadzor bira Skupština i on će biti član Izvršnog odbora, koji čine i guverner i viceguverneri, utrđeno je izmjenama zakona.

Guverner i viceguverner i direktor Uprave biraju se na mandat po šest godina, a odredbe koje se odnose na razrješenje guvernera odnosiće se i na viceguvernere i direktore Uprave za nadzor finansijskih institucija u okviru NBS, odnosno funkcione NBS razrješavaće parlament.

Proširene su nadležnosti Savjeta NBS, izmijenjen mandat članova Savjeta tako da traje pet godina, uz mogućnost ponovnog izbora.

Ograničene su naknade po prestanku mandata funkcionera NBS i precizirana zabrana kreditiranja države.

Naknade poslije prestanka funkcije članova rukovodstva NBS iznosiće 80 odsto posljednje isplaćene zarade, do zasnivanja radnog odnosa, a najduže šest mjeseci od prestanka funkcije.

Umjesto Izvršnog odbora, Savjet NBS donosiće strategiju upravljanja deviznim rezervama.

Propise u oblasti nadzora nad finansijskim institucijama donosi Izvršni odbor na predlog Uprave za nadzor, dok će samo guverner kao predsjedavajući Izvršnog odbora potpisivati rješenje o davanju ili oduzimanju dozvola za rad finansijskim institucijama, odnosno obavljanje djelovanja.

Umjesto jednogodišnjeg izvještavanja Narodne skupštine o radu centralne banke, uvedeno je šestomjesečno izvještavanje.

Precizirana je i funkcija NBS u procesu platnog prometa, jer je potrebno da centralna banka ima obavezu da interveniše u slučaju nezakonitog poslovanja banaka sa inostranstvom, dodaje se u zakonu.

Novim rješenjima predviđeno je da Skupština potvrđuje Statut NBS.

Tokom rasprave o izmjenama zakona, Šoškić je podnio ostavku.

Kao razlog za ostavku je naveo usvajanje novog zakona koji će, kako je ocijenio, narušiti samostalnost i nezavisnost NBS.

Zbog ostavke Šoškića očekuje se da predsjednik Srbije Tomislav Nikolić predloži kandidata za novog guvernera, čiji se izbor očekuje naredne sedmice.

Kao kandidat je u skupštinkoj raspravi pominjana sadašnja šefica poslaničkog kluba i potpredsjednica SNS Jorgovanka Tabaković.

Poslanici su odlučili da zakon, "zbog izuzetnih okolnosti", stupi na snagu prije roka od osam dana od usvajanja, odnosno dan nakon objavljivanja u "Službenom glasniku".

Kao naročito opravdani razlozi za to navedeni su potreba da se poslovanje NBS u najkraćem roku uskladi sa ustavnim odredbama, kao i da se što prije obezbijedi nesmetano funkcionisanje organa NBS.

Skupština Srbije je izabrala i Sašu Jankovića za ombudsmana u drugom, petogodišnjem mandatu.

Pošto je za izbor Jankovića glasalo 167 prisutnih poslanika, zaštitnik građana je položio zakletvu koja glasi: "Zaklinjem se da ću svoju dužnost obavljati odgovorno, nepristrasno i nezavisno, u skladu sa Ustavom i zakonom i da ću savjesno raditi na zaštiti i unapređenju ljudskih prava i sloboda."

Jankovića su za drugi mandat na funkciji zaštitnika građana predložile poslaničke grupe LDP, SPS i DS, dok su ga nedvosmisleno podržali i svi ostali poslanički klubovi.

Janković je izjavio poslije reizbora da konsenzus kojim je izabran u parlamentu predstavlja ohrabrenje za građane da će njihove pritužbe na rad organa vlasti biti rješavane pravovremeno i biti jedan od nacionalnih prioriteta.

Posao urađen u proteklih pet godina je "igla u plastu sjena" i kod nas su građani i administracija i dalje neprijatelji, rekao je Janković.

On je izjavio da će idućih pet godina činiti sve da u Srbiji zavlada duh dobre uprave, poštovanja građana, njihovih prava i obaveza.

"Želim da se zahvalim svim građanima koji su upornošću, strpljivošću, podnošnjem tužbi zaštitniku građana omogućili da ipak napravimo pomak u odnosu države i građanina", rekao je Janković.

Veliki put je pred nama, dodao je Janković, izrazivši nadu da će podrška u parlamentu omogućiti da zaštitnik građana brže i efikasnije stoji svakodnevno u zaštiti prava građana.

Prema Zakonu o zaštitniku građana, ombudsman je nezavisan i samostalan u obavljanju poslova utvrđenih zakonom i niko nema pravo da utče na njegov rad i postupanje.

U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, zaštitnik građana postupa u okviru Ustava, zakona i drugih propisa i opštih akata, kao i ratifikovanih međunarodnih ugovora i opšteprihvaćenih pravila međunarodnog prava, a za svoj rad odgovara skupštini.

Skupština Srbije je krajem juna 2007. izabrala Sašu Jankovića za zaštitnika građana, a zakletvu je položio 23. jula 2007. godine.

Zaštitnik građana može najviše dva puta da bude biran na tu funkciju.

On nije ovlašćen da kontroliše rad Skupštine Srbije, predsjednika Republike, Vlade, Ustavnog suda, sudova i javnih tužilaštava.

Zaštitnik građana podnosi Skupštini redovan godišnji izvještaj u kome se navode podaci o aktivnostima u prethodnoj godini, podaci o uočenim nedostacima u radu organa uprave, kao i predlozi za poboljšanje položaja građana u odnosu na organe uprave.

(agencije/MONDO, foto: Tanjug/Nemanja Jovanović)