Makedonija je država sa najvećim brojem vjernika u Evropi, slijedi je Rumunija, Srbija je na petom, a Italija na šestom mjestu.
Makedonija je država sa najvećim brojem vjernika u Evropi, slijedi je Rumunija, Srbija je na petom, a kolijevka katoličanstva Italija na šestom mjestu, dok se Hrvatska uopšte ne pominje u anketi sprovedenoj u 57 zemalja o stepenu religioznosti po narodima koju je izradio Galup internešnal.
U opsežnom istraživanju čije rezultate prenosi podgorički dnevnik "Vijesti" pod naslovom "Vulgarna religioznost Balkana", ne pominje se ni religioznost stavnoštva Crne Gore.
Pozivajući se na rezultate istraživanja, 77 odsto ispitanika među Srbima potvrdilo je da sebe smatra religioznim, dok se globalna statistika, kako se navodi, zaustavlja na 59 odsto.
Ispitivanje je, piše list, pokazalo da se broj vjernika u Srbiji posljednjih godina konstatno povećavao, dok je isti broj u istom periodu, globalno uzev, bio u neprestanom opadanju.
"S tako visokim rezultatima, Srbija se lako popela na nekad nezamislivo, zavidno peto mjesto po religioznosti među evropskim državama. Međutim, još daleko veće iznenađenje priredila je Republika Makedonija koja se sa impresivnih 90 odsto religioznih ispitanika lako ustoličila kao nova najreligioznija zemlja Evrope. Odmah iza nje nalazi se Rumunija (89 odsto, slijede Moldavija (83 i Poljska (81, Srbija je na petom mjestu, tek na šestom je kolijevka katoličanstva, Italija, dok se crkvi tradicionalno odana Hrvatska u objavljenim rezultatima ove ankete uopšte i ne spominje", navodi podgorički dnevnik.
Dodaje se, međutim, da skeptici među vjerskim analitičarima smatraju da su dobijeni odgovori podložni različitim interpretacijama religioznosti u različitim društvima i kulturama te da ih, shodno tome, treba primati s popriličnom dozom rezerve.
Podsjeća se, naime, da je još od "slučajnog sticanja nezavisnosti" pa sve do današnjih dana, Makedonija - "mala, lijepa i siromašna zemlja" - u grčevitoj potrazi za sopstvenim višestruko osporavanim identitetom. U tom grču, baš sve za šta se učini da bi moglo dodatno da utvrdi ili nadogradi makedonski identitetski obrazac u nastajanju, prisvaja se naizgled bez ikakvih dilema, ma koliko nebulozno bilo.
Sve je to, dodaje se, marljivo upisano u famozni arhitektonsko-spomenički projekat koji nastaje na obalama Vardara - krst mamutskih dimenzija koji posjeduje ogromnu isijavajuću moć i uticaj.
Ukazuje se da je pravoslavlje važan dio makedonskog identiteta i da stoga ne treba da čudi što je ovom talasu čisto megalomanskog i preskupog graditeljskog zanosa prethodilo podizanje ogromnog Milenijumskog krsta na Vodnom, planini koja se uzdiže iznad Skoplja.
Ističe se i da vjera i njeni simboli na Balkanu služe isključivo za razmetanje pred nerazumnim komšijama koji vjekovima uporno vjeruju u nešto drugo, najavio pravu pomamu regionalnog utrkivanja u podizanju monumentalnih vjerskih spomenika - svih tih regionalnih "krstova iz inata".
Podsjeća se i na prethodno podignuti "vitki" krst od trideset metara na brdu Hum iznad Mostara koji su tu postavili Hrvati, prevashodno kako bi, kako se tvrdi, svojom pojavom svakodnevno iritirao komšije Bošnjake.
"Ne treba zaboraviti ni na onaj sedam metara visoki metalni krst koji su kosovski Srbi podigli na sred magistralnog puta Kosovska Mitrovica-Raška, u mjestu Rudare, a da bi onda svakog ko na njega takne optuživali za necivilizacijsko ponašanje, te koji, iako po dimenzijama svakako ne može ni da se približi Milenijumskom krstu, po suštoj bjedastoći namjere svakako - može", pišu "Vijesti".
Prava pomama postavljanja krstova po Srbiji posljednjih godina, dodaje se, istina, nije posljedica želje za isticanjem sopstvenih vjerskih uvjerenja i simbola spram komšijskih koliko podsticanju jednog složenog unutrašnje srpskog dijaloga po pitanju nacionalnog identiteta i povratka u (ljepšu) budućnost.
(Tanjug)
