NATO je tokom bombardovanja Srbije 1999. počinio stravične greške, ali je ispravno postupio, rekao je nekadašnji portparol Alijanse Džejmi Šej.
NATO je tokom bombardovanja Srbije 1999. počinio stravične greške, ali je bio uspješan i ispravno postupio, rekao je nekadašnji portparol Alijanse Džejmi Šej.
Šej je za austrijski list "Prese" rekao i da je NATO mislio da će bombardovanje trajati 48 sati, a trajalo je 78 dana.
On je pokušao da objasni na koji način se NATO suočio s propustima tokom bombardovanja Srbije, s obzirom da su se, između ostalih, na meti te vojne alijanse našli i izbjeglička kolona i putnički voz.
"Takvi događaji su uvijek žalosni i sramni, ali ja kategorički odbijam da je neki od tih napada izveden svjesno. Bile su to stravične greške. Imali smo problem da iz vazduha uvijek precizno identifikujemo ciljeve. Kada se takve greške dogode, morate što je moguće prije raspolagati objašnjenjima", rekao je nekadašnji portparol Alijanse.
Šej je objasnio da je dobijanje objašnjenja od vojske trajalo veoma dugo, prenosi "Dojče vele".
On nije želio da spekuliše o tome zašto je tadašnji predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević na kraju ipak prihvatio povlačenje vojske sa Kosova i Metohije, pa ni da potvrdi to da li su Britanci zaista prijetili kopnenom ofanzivom.
"Jedno vrijeme Milošević je vjerovao da će unutar NATO-a doći do internog spora zbog vazdušnih napada sa kojim bi se na kraju prestalo. A, onda je shvatio da nećemo odustati. Naravno da je bio zabrinut zbog te mogućnosti. Niko to nije priželjkivao, ali kopnena ofanziva bi bila logičan, sljedeći korak", rekao je Šej.
On je naglasio da o tome nije bilo zvaničnih odluka. "Mislim da se Milošević plašio te opcije. Procijenio je da je bolje da povuče vojsku. Uostalom, Amerika je na kraju uspjela da izvrši pritisak na Rusiju, koja je Miloševiću poručila da je vrijeme da prestane", rekao je Šej.
On smatra da se novac namijenjen odbrani u zemljama NATO-a ne koristi pametno.
"Prijetnja našoj teritoriji ne postoji. Opasnost prijeti našem načinu života, u društvenom i privrednom smislu. Prije svega se to odnosi na teror, iza kojeg stoje različiti akteri, kibernetski napadi, kod kojih se često ne zna ko je izvršilac. Na tom spisku je i energetska bezbjednost", tvrdi Šej.
(Srna/MONDO)