Pomoćnik ministra kulture i informisanja Dragan Kolarević izjavio je da će se javni servisi Srbije u naredne dvije godine finansirati iz budžeta.
Nakon isteka tog roka, prema njegovim riječima, naćiće se način za njihovo finansiranje.
"Radi se o dva zakona, to su zakon o elektronskim medijima i zakon o javnim medijskim servisima. Javni medijski servisi su RTS i RTV. U aktuelnoj ekonomskoj situaciji donijeta je doluka da finansiranje, ipak, bude iz budžeta", rekao je Kolarevićza TV Pink.
On je, odgovarajući na pitanja šta predviđaju zakonska rješenja koja bi trebalo da budu objavljena 7. ili 8. avgusta i na čemu se zasnivaju kritike budžetskog finansiranja Radio televizije Srbije i Radio televizije Vojvodine, rekao damedijski stručnjaci smatraju da "oni koji kontrolišu budžet, samim tim mogu da kontrolišu i poslovanje i program javnih servisa".
Kolarević je, međutim, objasnio da zakonska rješenja predviđaju mehanizme da se to spriječi jer će se novac prebacivati direktno, tako da niko ne može da utiče na sumu koja se prebacije ili to kada se ona prebacuje javnim servisima. Prema njegovim riječima, nakon dvije godine pronaći će se metod za finansiranje, na primjer, putem pretplate ili naknade.
Kada je riječ o medijima na lokalnom nivou, on je objasnio da će se na njih više odnositi zakon o javnom informasnju i medijima i podsjetio da država i u tom slučjau ima obavezu da se povuče iz medija. To znači da neće biti direktnog finansiranje, već će se preći na projektno finansiranje.
"Opština, Grad Beograd ili lokalne samouprave će raspisivati konkurse u oblasti informisanja u skladu sa potrebama građana na loklanom novu. Te potrebe su definisane u zakonu o javnom infomisanju i medijima. Na te konkurse će svi moći da konkurišu, i oni koji su do sada finansirani iz budžeta i privatni, a stručne komisije će odlučiti ko najviše odgovara", kazao je Kolarević.
Upitan o povlačenju države iz medija, on je rekao da je to imperativ koji dolazi iz Evrope, gdje uglavnom funkcioniše projektno finansiranje, ali je objasnio da se često ističe i da "država ne mora da se povlači iz medija, ali ne smije da urušava odnose na tržištu".
"Kritika je da se budžetskim finansiranjem stvaraju drugačiji uslovi na tržištu, Nije to nekakav mnogo veliki novac, ali u svakom slučaju su oni koji ga primaju u našto povoljnijem položaju. Zato se kaže da ne morate da se povlačite, ali ne možete da narušavate odnose na tržištu", rekao je Kolarević.
Na pitanje šta će biti sa novinskom agencijom Tanjug koja povezuje sve medije i sve kolege, od lokalnog do nivoa nacionalne frekvencije, Kolarević je rekao da će Tanjug "ići u vlasničku transformaciju". "To je obaveza koju je naša država prihvatila", rekao je Kolarević. Prema njegovim riječima, Tanjug bi trebalo da se transformiše u vladin biro za komunikacije, po njemačkom modelu.
Kako je rekao, taj deo Tanjuga bi obavljao poslove koji su od neposrednog značaja za vladu - prikupljanje informacije iz svijeta i zemlje koje su neophodne vladi, a takođe i emitovanje informacija za koje je vlada zainteresovana da se prenose u svijetu.
"U tom smislu će Tanjug biti transformisan, a vjerovatno za one koji budu višak biće napravljen socijalni program, to ćemo sve vidjeti, ali kad se ovi zakoni usvoje počeće da se radi na tome", kazao je Kolarević.
Na pitanje ko će biti novi minisar kulture, budući da je dosadašnji Bratislav Petković "rekonstruisan", Kolarević je rekao da se još ne zna, a da će se vjerovatno razmišljati o tome da su mnogi poslovi odmakli, što će nova ekipa morati da ima u vidu.
(MONDO)