U Briselu je oko 14.30 počeo trojni sastanak visoke predstavnice EU Ketrin Ešton, Ivice Dačića i Hašima Tačija, a glavna tema razgovora je pravosuđe.
Trojnom sastanku prethodili su odvojeni bilateralni sastanci Eštonove Dačićem i prvim potpredsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vučićem i kosovskom delegacijom.
Dvadeseta runda razgovora smatra se ključnom za napredak za obe strane na putu ka EU jer će Eštonova u ponedjeljak i utorak na sastanku šefova diplomatija EU informisati ministre o napretku u procesu dijaloga.
Od tog izvještaja zavisi kada će početi pristupni pregovori Srbije i EU a uticaće i na pregovarački okvir za Srbiju.
Kada je riječ o osnovnom sudu u Mitrovici, čiji bi sastav po Briselskom sporazumu trebalo da odražava etničku strukturu stanovništva, Priština traži da sedište tog suda bude u Južnoj Mitrovici, sa ograncima u sjevernim opštinama u kojima žive pretežno Srbi, dok je stav Beograda da sjedište suda bude na sjeveru i odvojeno od suda na jugu podijeljenog grada.
Uoči sastanka sa Eštonovom, Tači je novinarima rekao da su ekspertske grupe koje su proteklih dana u Briselu razgovarale na temu pravosuđa dobro obavile posao tako da sporazum na političkom nivou ne bi trebalo da bude problem.
I portparolka Eštonove Maja Kocijančić saopštila je juče da će tema biti pravosuđe, a da je cilj sastanka da se učini što veći napredak uoči izvještaja Eštonove ministarskom savetu EU koji odlučuje o datumu početka pregovora o pridruživanju Srbije EU.
"Biće riječi o svim otvorenim pitanjima vezanim za primenu Briselskog sporazuma, a jedno od njih je pravosuđe", rekla je Kocijančič novinarima.
Ona je podsjetila da će Ešton u ponedjeljak ukratko, a u utorak detaljnije, izvestiti ministarski savet EU o dosadašnjem napretku u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.
Ministri će nakon toga usvojiti okvir za pregovore za Srbijom i odrediti datum prve međuvladine konferencije EU-Srbija, koja po ranijoj odluci Savjeta treba da se održi najkasnije u januaru 2014.
Kocijančič je odbila da spekuliše da li bi pregovori mogli da počnu već u decembru, istakavši da je to stvar o kojoj odlučuju zemlje članice.
Kada je reč o pravosuđu, spor se vodi oko ustrojstva Osnovnog suda u Mitrovici, čiji bi sastav po Briselskom sporazumu trebalo da odražava etničku strukturu stanovništva.
Priština traži da sjedište tog suda bude u Južnoj Mitrovici, sa ograncima u sjevernim opštinama u kojima žive pretežno Srbi, dok je stav Beograda da sjedište suda bude na sjeveru i odvojeno od suda na jugu podijeljenog grada.
Kako je Tanjug ranije javio, većina članica smatra da je Srbija uložila dovoljno napora u primeni sporazuma da se međuvladina konferencija održi već 20. decembra, odmah nakon završnog godišnjeg samita Savjeta EU.
Takav stav zastupa i Evropski parlament, koji je u prijedlogu rezolucije o Srbiji koja je prošle nedjelje jednoglasno usvojena u Spoljnopolitičkom komitetu, zatražio početak pregovora u decembru.
Njemačka i Velika Britanija, međutim, žele pregovore najranije u januaru, a briselski diplomatski izvori kažu da se one pri tom pozivaju prije svega na okolnost da dogovora o pravosuđu još nema.
Nemci se, pored toga, pozivaju na stav Bundestaga da pregovori sa Srbijom u svakom slučaju ne treba da počnu prije januara, ali taj stav, kako je Tanjugu rečeno, nije obavezujući, jer je u ovom slučaju riječ o mišljenju, a ne odluci njemačkog parlamenta.
Stoga ishod predstojeće runde pregovora ostaje glavni preduslov da Srbija još ove godine počne pregovore, a to bi, kako se često čuje u Briselu, ojačalo ne samo kredibilitet Srbije, nego i kredibilitet EU u procesu proširenja.
Potpisan sporazum o bezbjednosnoj saradnji s EU
U Brisel je otputovao i ministar odbrane Srbije Nebojša Rodić koji je sa Ketrin Ešton potpisao sporazum o bezbjednosnoj saradnji Srbije i EU.
Saradnja privrednih komora Srbije i Kosova
Na marginama 20. runde dijaloga Beograda i Prištine potpisan je sporazum o saradnji privrednih komora Srbije i Kosova, saopštila je Evropska komisija.
(MONDO/Agencije, Foto: Tanjug/AP Photo/Yves Logghe)