Hrvatski premijer Zoran Milanović smatra da su Stjepan Radić, Josip Broz Tito i Franjo Tuđman obilježili hrvatsku istoriju u 20. vijeku.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović navodi da su u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stradala brojna djeca i civili "zato što su bili na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme".
U šumi Brezovici, kod Siska, obilježen je Dan antifašističke borbe, u znak sjećanja na 22. jun 1941. kada je osnovan Prvi sisački partizanski odred.
Milanović je rekao da se Dan antifašističke borbe slavi kao dan ustanka "jer je tako odlučio prvi predsjednik Franjo Tuđman, koji je i sam bio partizan i to nikada nije demantovao, niti se toga stidio".
On smatra da hrvatska priča iz Drugog svjetskog rata "predstavlja jedinstvenu priču i da toga nigdje u Evropi nije bilo".
Uz ocjenu da su "Hrvati uvijek bili na pravoj strani", Milanović je naglasio da su pripadnici Prvog odreda bili uglavnom Hrvati, a da su se onda "povukli na Baniju i združili sa Srbima koji su mjesecima trpili ustaški teror".
Milanović je poručio da je Hrvatska danas "država u kojoj sve manjine imaju ista prava, a ne ona zemlja iz 1941".
Prigodan govor održala je i Kolinda Grabar Kitarović i poručila da "ustanak treba priznati, a zločine osuditi".
"Stradala su brojna djeca i civili zato što su bili na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Sve je to zbog zla nacizma i fašizma koji je bio početna tačka za sve nesreće ljudi širom Evrope", rekla je ona.
Ona je povukla paralelu sa 1991. godinom i rekla da se "sa ponosom sjeća Franje Tuđmana, Janka Bobetka, Ivana Gorana Kovačića i svih onih koji su 1941. i 1991. stali na branik domovine".
"Potrebno je učiti o borbi protiv okupacije ustaških i četničkih zločina. Za zločin nema opravdanja", rekla je Kitarovićeva.
