Šest lidera sa zapadnog Balkana danas su tokom samita u Trstu podržali višegodišnji Akcioni plan za regionalni ekonomski prostor na zapadnom Balkanu. BiH nije potpisala Ugovor o pristupanju Transportnoj zajednici.
Cilj ovog plana je da omogući neometan protok robe, usluga, kapitala i kvalifikovane radne snage.
Akcioni plan treba da učini region atraktivnijom za ulaganja i trgovinu, te ubrza približavanje EU, donoseći tako prosperitet građanima ovih zemalja, saopšteno je iz Savjeta za regionalnu saradnju (RCC).
Planom su predviđene mjere koje će pomoći privatnom sektoru da se ostvari na tržištu od 20 miliona ljudi i preusmjeri model rasta sa lokalnog na regionalni, uz dugoročne pokretače.
Predviđene mjere fokusiraju se na promovisanje dalje trgovinske integracije, uvođenje dinamičnog regionalnog prostora za investicije, olakšavanje regionalne mobilnosti, te stvaranje programa digitalne integracije.
Sekretarijat RCC dobio je zadatak da, uz CEFTA, koja je zadužena za područje slobodne trgovine, redovno informiše na samitima u okviru berlinskog procesa o ostvarenom napretku u sprovođenju mjera utvrđenih Akcionim planom.
Generalni sekretar RCC Goran Svilanović izrazio je zadovoljstvo što je Savjet dobio od regionalnih lidera i EU zaduženje da pripremi ovaj ambiciozan plan, istakavši da je to važna stepenica za zapadni Balkan u pravcu boljeg integrisanja u evropske i globalne lance vrijednosti i bržeg približavanja ostatku kontinenta.
"Šest lidera sa zapadnog Balkana izrazili su potpunu opredijeljenost za implementaciju Akcionog plana za regionalni ekonomski prostor na zapadnom Balkanu. Ovo će dati značajan podstrek procesima pristupanja EU na osnovu individualnih zasluga, ubrzati potpuno ispunjavanje ekonomskih kriterijuma iz Kopenhagena i osloboditi veće ekonomske potencijale", naglasio je Svilanović.
On je dodao da Akcioni plan proizlazi iz obaveza preuzetih u okviru "Strategije Jugoistočna Evropa 2020" i "Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini" koji se zasniva na pravilima i principima EU iz sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
U saopštenju se dodaje da je šest lidera sa zapadnog Balkana prepoznalo da će sprovođenje sveobuhvatnog programa utvrđenog ovim akcionim planom zahtijevati posvećenost i snažnu koordinaciju i partnerstvo između organa vlasti, postojećih regionalnih organizacija, privatnog sektora, međunarodnih organizacija i donatora koji su aktivni u relevantnim oblastima politika, te EU.
Ako BiH ne potpiše, ništa od sredstava
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja na današnjem Samitu u Trstu nije potpisala Ugovor o pristupanju Transportnoj zajednici, jer je Vlada RS iznijela uslove pod kojima će dati saglasnost za to, a Savjet ministara BiH nije pristao na njih.
Četiri odobrena projekta BiH su privremeno suspendovana, što znači i obustavu pristupa novcu namijenjenom za njihovu realizaciju.
Ugovor o Transportnoj zajednici predstavnici Evropske unije potpisali su sa čelnicima Albanije, Makedonije, Crne Gore, Srbije i "Kosova".
Komesar za saobraćaj u Evropskoj komisiji, Violeta Bulc, poručila je predstavnicima BiH da Bosna i Hercegovina neće dobiti sredstva za projekte vrijedne oko pola milijarde KM dok ne potpiše ovaj ugovor.
Evropska komisija je ukupno odobrila sedam investicionih projekata za zapadni Balkan, koje će finansirati sa 535,8 miliona evra. Riječ je o jednom energetskom projektu iz Srbije, četiri transportna projekta iz BiH i po jednom transportnom projektu iz Srbije i Makedonije. U svim slučajevima radi se o sufinansiranju projekata, s obzirom na to da EU snosi samo dio troškova, dok preostali dio moraju da obezbijede vlade.
Zvizdić: ''Ukrupnjavanje ekonomskog prostora''
Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić rekao je danas da je uspostavljanje regionalnog ekonomskog područja i jačanje međusobnih veza način da se olakša integracija ekonomija zemalja zapadnog Balkana u EU.
On je istakao da najlakši način da se to učini jeste jačanje međusobnih ekonomskih veza, olakšavanje investicija, inteziviranje međusobne trgovine, te omogućavanje protoka ljudi i dobara.
"Berlinski proces je podstakao jačanje veza unutar regiona kroz realizaciju sporazuma o saradnji u različitim domenima. S tim u vezi, želim da zahvalim kancelaru /NJemačke Angeli/ Merkel za njen angažman i podršku", rekao je Zvizdić.
On je izrazio namjeru za dalje jačanje strukture CEFTA, napominjući da višegodišnji akcioni plan predviđa niz aktivnosti, koje će kao krajnji rezultat imati olakšan protok robe, smanjenje administracije i troškova, te na taj način povećanje nivoa međusobne trgovine i konkurentnosti preduzeća.
"Posebnu pažnju ćemo posvetiti razvoju malih i srednjih preduzeća, koja su okosnica ekonomija koje brzo rastu i razvijaju se, i ključni su generator novih radnih mjesta. U oblasti investicija fokus ćemo staviti na otklanjanje barijera za investitore", poručio je Zvizdić.
Prema njegovim riječima, zajedničkim naporima zemlje zapadnog Balkana će implementacijom akcionog plana definisati regionalnu agendu za privlačenje investicija, kako bi region bio što privlačnije mjestom za ulaganje.
"Regionalna finansijska tržišta, koja su malog kapaciteta i kao takva neprivlačna za institucionalne investitore, nizom mjera ćemo `konsolidovati` i ponuditi kao regionalno finansijsko tržište", rekao je on.
Zvizdić je podsjetio da je mobilnost radne snage jedan od temlja EU, naglasivši da mladim ljudima zapadnog Balkana treba omogućiti kretanje, studiranje i rad na području čitavog regiona i u bliskoj budućnosti EU.
"Ključ ubrzanog razvoja regiona leži u brzom usvajanju i primjeni novih tehnologija. Više zemalja regiona već ostvaruje značajnu ekonomsku aktivnost kroz privatne firme u IT industriji", naglasio je predsjedavajući Savjeta ministara BiH.
Zvizdić je istakao da tim firmama, koje mogu postati jedna od ključnih grana ekonomije, treba omogućiti razvoj digitalne infrasrukture, protok informacija, a razvoj digitanih tehnologija može olakšati i rad i efikasnost i javnog i privatnog sektora, te podržati druge stubove uspostave regionalnog ekonomskog područja. On je naveo da će se mjerama predviđenim akcionim planom, region zapadnog Balkana "okrupniti" i time postati atraktivniji investitorima, bez kojih rješavanje problema koje muči sve – nezaposlenosti i inteziviranja ekonomskog razvoja, nije moguće.