Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i pomoćnik predsjednika Ruske Federacije Igor Šogolev otkrili su danas u Banjaluci spomenik ruskom caru Nikolaju Drugom.
Predsjednik Srpske podsjetio je da je ovo dio manifestacije obilježavanja 100 godina od početka Velikog rata u kome su Srbi nesumnjivo bili najveći stradalnici.
Dodik je napomenuo da o tome svjedoče istorijske činjenice koje nisu poklekle pod revizionizmom posljednjih dana koji bi da srpski narod stavi u onu nit povezanosti krivice za Veliki rat, što je istorijska neistina.
"Srpski narod je branio svoju zemlju, a atentatom u Sarajevu branio je svoju slobodu", istakao je predsjednik Republike.
Dodik je podsjetio da je srpski narod jedini narod u istoriji koji je svoju slobodu branio sa teritorije druge zemlje.
"Srpski narod je vjerovao u to, zahvaljujući činjenici da je uvijek bio na pravoj istorijskoj strani radi boljeg, pravednijeg i humanijeg društva, i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu", istakao je Dodik.
On je izrazio zahvalnost ruskom narodu, ruskoj državi i predsjedniku Vladimiru Putinu za podršku koju daju srpskom narodu i u ovom vremenu.
Spomenik ruskom caru Nikolaju Drugom, koji se nalazi na Bulevaru cara Dušana u blizini banjalučke Gimnazije, osveštao je Njegovo preosveštenstvo vladika banjalučki Jefrem, nakon čega su predsjednik Dodik i Šogolev položili vijence na spomenik.
Otkrivanju spomenika, prisustvovali su predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić, ambasador Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko, predsjednik Fonda "Svetog Vasilija Velikog" Konstantin Malofejev, autor spomenika Zurab Sereteli.
Otkrivanju su prisustvovali i potpredsjednik Vlade Nada Tešanović, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić, ministar trgovine i turizma Maida Ibrišagić-Hrstić, senatori Srpske Aleksa Buha i Jelena Guskova, direktor Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina Milorad Kojić, predsjednik Boračke organizacije Srpske Pantelija Ćurguz, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović, gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović, kao i mnogobrojni građani Banjaluke.
SARADNJA SRPSKE I RUSKE FEDERACIJE NA NAJVIŠEM NIVOU
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je danas da će se krajem septembra sastati sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ocijenivši da je saradnja Srpske i Ruske Federacije na najvišem nivou.
"Očekuje me novi sastanak sa predsjednikom Rusije i tom prilikom analiziraćemo sve ono što smo dogovorili i uradili u ovom vremenu i trasirati neke nove projekte koji će omogućiti dalji razvoj naše saradnje na najvišem nivou", rekao je Dodik novinarima nakon prijema delegacije ruskih zvaničnika koja boravi u posjeti Srpskoj.
Dodik je naveo da je na sastanku sa ruskom delegacijom razgovarao o načinu kako proširiti saradnju Republike Srpske i Rusije u oblasti obrazovanja i kulture.
"Čuli smo odlične ideje i mogućnost da naši studenti, u okviru programa predsjednika, odlaze na školovanje na fakultete u Rusiju. Čuli smo i mogućnost da se putem akademije školuju određeni specijalizanti, kao i da ruska Pravoslavna gimnazija sarađuje sa školama u Srpskoj", istakao je Dodik.
On je naveo da će se pokušati sa realizacijom ovih mogućnosti, jer postoji uvjerenje da s obje strane postoji ogromna želja.
Predsjednik Srpske zahvalio je Ruskoj Federaciji, kabinetu predsjednika, njegovom osoblju i svim ljudima u toj zemlji koji su donirali spomenik caru Nikolaju Drugom, koji je danas otkriven i osveštan u Banjaluci.
"To je veliki dug, koji je srpski narod imao prema caru Nikolaju Drugom, jer nije napustio Srbiju na početku Velikog rata, koji je za Srbiju i Srbe bio jedan od najvećih gubilačkih perioda, u kojem smo izgubili gotovo pola naše nacije", rekao je Dodik.
On je podsjetio da su svi vojnosposobni muškarci morali da napuste Srbiju i za nju se bore tako što su se iz Grčke, zajedno sa savezničkim trupama, ponovo vratili na srpsku zemlju.
Dodik je napomenuo da Srbija, koja je pretrpjela ogromne gubitke, nije željela da bude potčinjena Austrougarskoj čiji je osnovni cilj bio da preko srpske teritorije proširi carstvo na istok.
"To je jedan od segmenata za koji smo zajedno konstatovali da je nedostajao, a odnosi se na činjenicu da u sferi kulture i obrazovanja saradnju između Ruske Federacije i Srpske moramo da podignemo na viši nivo", rekao je Dodik i dodao da je današnji događaj dio doprinosa tome.
On je zahvalio svim koji su doprinijeli da danas u Banjaluci bude otkriven spomenik ruskom caru, kao i što su se u ovom važnom danu "prisjetili teške istorije za srpski narod i velike podrške ruskog naroda koja je uslijedila odlukom cara Nikolaja da pomogne i zaštiti Srbiju u tadašnjem teškom vremenu".
Pomoćnik predsjednika Ruske Federacije Igor Šogolev, koji je predvodio rusku delegaciju, rekao da je spomenik caru Nikolaju Drugom u Banjaluci prvi u istoriji ovom ruskom caru koji je podignut na teritoriji neke evropske zemlje.
"Odajemo priznanje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku za tu inicijativu i podršku koju je dao u realizaciji projekta. To je veoma simboličsn gest koji podvlači dugogodišnje prijateljske veze između ruskog i srpskog naroda u našem svijetu, koji nimalo nije jednostavan", istakao je Šogolev.
Prema njegovim riječima, to je simbol prijateljstva dva naroda, ne samo tokom prethodnih godina, nego i danas u 21. vijeku.
Šogolev je istakao da se veze između Rusije i Republike Srpske, koje se tiču ekonomije i politike, razvijaju veoma intenzivno, te da Rusija konstanto pruža podršku Srpskoj u okviru Savjeta bezbjednosti.
On je istakao da je predsjedniku Dodiku rekao da se kontakti između Rusije i Srpske realizuju i stvaraju na višem političkom nivou. "Postoje određeni planovi i dogovori i veoma računamo s tim da će se ti odnosi i veze razvijati isto tako prijateljski i u potpuno međusobnom razumijevanju", rekao je Šogolev.
On je rekao da je današnji susret bio posvećen zanimljivom rusko-srpskom projektu, koji je i humanitarni i istorijski.
"I danas smo iskoristili istorijski povod da govorimo o učvršćivanju naših veza i njihovom razvoju u humanitarnoj oblasti. To ostaje kroz vijekove, s tim da naša djeca budu u stanju da razumiju jezik jedan drugoga, istoriju i da znaju o međusobnoj umjetnosti. Da se naša djeca nakon 10 i 100 godina mogu sresti i dati jedni drugima podršku u neka teška vremena", kaže Šogolev.
