U BiH iz godine u godinu raste broj visokoobrazovanih ljudi bez posla
U većini zemalja EU mladi nakon završenog studiranja imaju zagarantovan posao, a praksu stiču tokom studiranja. U BiH je potpuno suprotna slika - većina mladih nakon završenog fakulteta odlazi na biro za zapošljavanje.
Statistike sa biroa za zapošljavanje u BiH iz godine u godinu pokazuju da je u porastu broj visokoobrazovanih ljudi bez posla.
Brojni su faktori koji umnogome utiču na ovakvo stanje u državi - od manjka investicija, privrede srozane na niske grane, pa do neusklađenosti obrazovnog sistema sa tržištem rada, piše "Dnevni Avaz".
Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, na biroima je najviše ekonomista, pravnika, novinara i nastavnika razredne nastave.
"S druge strane, najtraženija su zanimanja iz oblasti informacionih tehnologija, inžinjeri elektrotehnike, informatike, programeri, web-dizajneri, kao i magistri farmacije, inžinjeri građavinarstva i mašinstva", navode iz Zavoda.
Uprkos ovim podacima, mladi ljudi u BiH i dalje radije upisuju fakultete koji su manje perspektivni, dok izbjegavaju medicinu, mašinstvo i elektrotehniku, iako bi s njima dosta lakše mogli naći posao.
Većina mladih u BiH i ne želi da radi?
Mladi u nekim slučajevima mogu pronaći posao, ali ga ne žele raditi, smatra Erol Mujanović, analitičar u oblasti ekonomije i menadžmenta.
"Mikro manjina, njih između 10 i 15 posto, volontiraju, traže ili rade. Velika većina mladih nema dozu motivacije da pređe prepreke koje im je sistem postavio. Ovdje se mladi moraju izboriti protiv sistema da steknu iskustvo", rekao je Mujanović za "N1".
On smatra da mladi trebaju organizovati da sami steknu praksu i prije će pronaći posao.
Statistike sa biroa za zapošljavanje u BiH iz godine u godinu pokazuju da je u porastu broj visokoobrazovanih ljudi bez posla.
Brojni su faktori koji umnogome utiču na ovakvo stanje u državi - od manjka investicija, privrede srozane na niske grane, pa do neusklađenosti obrazovnog sistema sa tržištem rada, piše "Dnevni Avaz".
Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, na biroima je najviše ekonomista, pravnika, novinara i nastavnika razredne nastave.
"S druge strane, najtraženija su zanimanja iz oblasti informacionih tehnologija, inžinjeri elektrotehnike, informatike, programeri, web-dizajneri, kao i magistri farmacije, inžinjeri građavinarstva i mašinstva", navode iz Zavoda.
Uprkos ovim podacima, mladi ljudi u BiH i dalje radije upisuju fakultete koji su manje perspektivni, dok izbjegavaju medicinu, mašinstvo i elektrotehniku, iako bi s njima dosta lakše mogli naći posao.
Većina mladih u BiH i ne želi da radi?
Mladi u nekim slučajevima mogu pronaći posao, ali ga ne žele raditi, smatra Erol Mujanović, analitičar u oblasti ekonomije i menadžmenta.
"Mikro manjina, njih između 10 i 15 posto, volontiraju, traže ili rade. Velika većina mladih nema dozu motivacije da pređe prepreke koje im je sistem postavio. Ovdje se mladi moraju izboriti protiv sistema da steknu iskustvo", rekao je Mujanović za "N1".
On smatra da mladi trebaju organizovati da sami steknu praksu i prije će pronaći posao.
