Dokumentarac "Sloboda rađanju", koji se bavi pitanjima ljudskih prava vezanih za trudnoću i porođaj, prikazan je večeras u banjalučkom Domu omladine.
Nakon projekcije filma su u duhu 8.marta ispisane čestitke koje će biti upućene na adrese relevantnih institucija,a koje se tiču porodilja.
"Projekcija ovog filma dio je regionalne akcije "Sloboda rađanju" čiji je cilj da porodilišta postanu prijatelji majki i da se njihov glas čuje i poštuje, kao i da one same postanu svjesne svojih prava na porođaju", rekla je Dajana Šipraga – Zlojutro, organizator i osnivač DRIP-a.
DRIP je neformalno udruženje građana i predstavlja grupu zainteresovanih građana i građanki koja će se baviti reproduktivnim pravima i reproduktivnim zdravljem žena u Banjaluci.
"Akcija "Sloboda rađanju" je regionalna akcija kojom želimo podići svijest o pravima i položaju žena u RS, u okviru koje smo organizovali predavanja, okrugle stolove a akciju ćemo završiti simboličnim Osmomartovskim maršom od Narodnog pozorišta do Trga Krajine", navela je Šipraga – Zlojutro.
U okviru akcije predstavljeni su i rezultati istraživanja o iskustvima koja su žene doživjele tokom porođaja – a koje je po prvi put rađeno u Republici Srpskoj, u periodu 18. - 28. 02. 2015. godine. U njemu je učestvovalo 539 žena koje su se porodile u jednom od 13 državnih i jednom privatnom porodilištu.
Istraživanje među ženama koje su se porodile u nekom od porodilišta u Republici Srpskoj pokazalo je da je porođaj za većinu žena traumatično iskustvo zbog neadekvatne zdravstvene usluge.
Preliminarni rezultati Istraživanja o iskustvima žena na porođaju u Republici Srpskoj "Sloboda rađanju" kažu da je 59 posto žena obuhvaćenih istraživanjem odgovorilo da ukoliko bi mogle birati ne bi ponovo rodile u istom porodilištu.
Statistika ovog istraživanja trebala bi biti ozbiljno upozorenje za sve u zdravstvenom sistemu RS jer blizu 60 odsto anketiranih je navelo da atmosfera u porođajnim salama nije bila prijatna, a njih 85 odsto izrazilo je nezadovoljstvo zbog nedostataka privatnosti tokom trajanja porođaja. Preko 50 odsto žena navelo je da je „rodilo tako što je medicinsko osoblje intervenisalo fizičkim pritiskom da bi izguralo bebu napolje koristeći neprimjerenu silu laktovima, ili je beba je izgurana rukama svom snagom“.
Čak u 91 odsto slučajeva porodilje su bile primorane da leže sve vrijeme čekajući porođaj, a više od 80 posto bilo je žedno. Samo je u slučaju četiri posto ispitanica ponuđena voda za piće.
Istraživanje je pokazalo i da se 81 odsto žena osjećalo uplašeno tokom porođaja, da je medicinsko osoblje bilo neljubazno i nije ni pokazalo želju da s porodiljom uspostavi odnos povjerenja i razumijevanja, što je i rezultiralo činjenicom da se 59 odsto žena tokom porođaja nije osjećalo sigurno i zaštićeno.
Najveći broj ispitanica ( 77 odsto) se porodilo na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetske bolnice Kliničkog centra Banja Luka, a potom slijede opšte bolnice Doboj i Prijedor.