• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Transplatacije samo sa živim donorima

Autor SRNA

U Univerzitetskom kliničkom centru RS do sada je urađeno 19 transplantacija bubrega sa živim donorima, dok se na polju kadaverične transplantacije nije mnogo uradilo, ističe nacionalni koordinator za transplantaciju Miodrag Grujičić.

Povodom 10. oktobra, Svjetskog dana darivanja organa, Grujičić navodi za Srnu da su donori bubrega do sada bili supružnici ili osobe u najbližem krvnom srodstvu, ali da je neophodno mnogo više raditi na podizanju svijesti stanovništva kada je riječ o donorstvu i transplanataciji.

"Značajan korak na tom polju bio bi učinjen formiranjem koordinacionog centra za transplantaciju, što je u planu. Takav centar će, vjerovatno, biti formiran pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite i jedan od njegovih glavnih zadataka biće promocija donorstva", pojašnjava Grujičić.

Početak žive transplantacije označio je prekretnicu u formiranju svijesti o potrebi brige za druge, budući da je vrlo značajna stvar kada se članovi porodice odluče da budu donori bubrega.

"Transplantacijama bubrega na Univerzitetskom kliničkom centru oživjeli smo taj duh donorstva. Princip donorskih kartica sada se napušta, a posebna pažnja posvećuje se razgovoru u porodicama, koje treba da znaju stav svojih članova u vezi sa ovim pitanjem", navodi Grujičić.

Jačanje svijesti o darivanju organa, tvrdi Grujičić, jako je bitno, kako bi u nekom budućem periodu, kad Republika Srpska bude imala uslove za kadaveričnu transplantaciju bubrega, porodice mogle lakše da se odlučuju za darivanje organa članova koji u teškim saobraćajnim nesrećama možda dožive smrt.

Grujičić poručuje da je mnogo posla pred Univerzitetskim kliničkim centrom da bi se u ovoj zdravstvenoj ustanovi obavljale kadaverične transplantacije bubrega.

Za takve zahvate, ističe Grujičić, potreban je veći broj ljudi, a treba zadovoljiti i tehničke uslove.

"Ne možemo očekivati da u Republici Srpskoj vršimo transplantaciju jetre, gušterače, pluća ili srca jer su to najveći zahvati u medicini. Ono što bismo mogli da uradimo jeste da ostvarimo saradnju sa većim kliničkim centrima u okruženju, gdje bi bile vršene takve transplantacije", objašnjava Grujičić.

Transplantacije bubrega u Univerzitetskom kliničkom centru u Banjaluci obavljaju se u saradnji sa timom Vojno-medicinske akademije iz Beograda, a potrebno je uraditi još desetak transplantacija kako bi "domaći" stručnjaci potpuno savladali ovu proceduru i radili samostalno.

"Nije jednostavno preuzeti samostalno takav zahtjev jer je riječ o najkomplikovanijoj proceduri koja se radi u Banjaluci i Republici Srpskoj", ističe Grujičić.

On napominje da je u Srpskoj oko 1.100 pacijenata na dijalizi, a da bi transplantacija bubrega bila moguća za njih 400.

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE