Najviše rada na crno pokriva se preko radnika koji su na birou, jer postoji sprega između određenih radnika i poslodavaca, kaže Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
On predlaže da se sa evidencije Zavoda za zapošljavanje RS brišu radnici za koje se utvrdi da rade neprijavljeni, piše Euroblic.
"Radnici pristaju da rade na crno i dobijaju platu na ruke, odnosno veći iznos nego kada bi bili prijavljeni, a s druge strane preko biroa ostvaruju zdravstvenu zaštitu", kaže Trivić.
On kaže da ovakvi slučajevi predstavljaju nelojalnu konkurenciju poslodavcima koji rade legalno.
"Mi plaćamo zdravstveno osiguranje za te radnike, a to se na kraju zloupotrebljava", kaže Trivić.
On kaže da radnici preko biroa treba da imaju samo osnovni paket zdravstvene zaštite, a oni koji rade da imaju veći paket.
"Tada bi više motivisali radnike da insistiraju da budu zdravstveno osigurani odnosno prijavljeni, a ovako im je isplatnije da rade na crno", kaže Trivić.
U Uniji ističu da prema procjenama 35 odsto zaposlenih u RS nije prijavljeno, a glavni uzrok rada na crno su visoke stope oporezivanja rada.
"Na neto platu od 1.000 KM se plaća 625 KM doprinosa plus četiri KM poreza na solidarnost", kaže Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.
Poslodavci traže da se porezi i doprinosi na plate vrate na nivo od prije ekonomske krize odnosno da se smanje za najmanje 5,8 odsto, dok u Vladi RS odgovaraju da smanjenje ne može biti veće od 1,4 odsto.
Privreda izdržava društvo
Radovan Pazurević direktor fabrike obuće Sanino iz Dervente ističe da stanje u privredi zbog visokih nameta na rad postaje neodrživo.
"Treba imati u vidu da od 80.000 zaposlenih u realnom sektoru živi 250.000 radnika koji rade u uslužnim djelatnostima ili u javnom sektoru", kaže Pazurević.