Centralna banka BiH jedina u Evropi nijema na krizu | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ekonomija

Centralna banka BiH jedina u Evropi nijema na krizu

Autor Siniša Stanić
Autor Siniša Stanić

Centralna banka BiH jedina je u regionu i Evropi koja nije reagovala tokom pandemije virusa korona kako bi podstakla ekonomiju da se izbori sa problemima

Izvor: MONDO/Nikoleta Vukčević

Centralna banka BiH jedina je u regionu i Evropi koja nije reagovala tokom pandemije virusa korona kako bi podstakla ekonomiju da se izbori sa problemima, pišu današnje "Nezavisne novine".

List navodi ocjene stručnjaka da ranija obrazloženja da ne mogu jer ne žele narušiti karensi bord, nisu opravdana s obzirom na to da su centralne banke u svijetu i Evropi kao što su u Bugarskoj i Danskoj, koje takođe imaju karensi bord, reagovale i na različite načine djelovale kako bi "pogurale" i stimulisale ekonomiju da se izbori sa problemima izazvanim virusom korona.

Možda će vas zanimati

"Takođe, karensi bord vezan za dolar imaju Hongkong, Bermudi, Kajmanska Ostrva pa su reagovali isto kao i Folklandska Ostrva, Sveta Helena i Gibraltar, koji imaju karensi bord vezan za funtu", navodi list.

Kada je riječ o regionu, Crna Gora je smanjila obaveznu rezervu, dok je Hrvatska centralna banka obezbijedila dodatnu likvidnost i to na način što je podržala hartije od vrijednosti Hrvatske.

Takođe, smanjila je obaveznu rezervu sa 12 na devet odsto, a smanjila je i repo kamatnu stopu sa 0,3 na 0,05 odsto. Hrvatska centralna banka organizovala je i "svap" liniju sa Evropskom centralnom bankom, odnosno omogućila je razmjenu kuna za evre od dvije milijarde evra, te kupila obveznice u vrijednosti od 18 milijardi kuna, odnosno četiri odsto hrvatskog BDP-a.

"Nezavisne novine" navode i da u uslovima pandemije i poremećaja ekonomije nije sjedila ni Nacionalna banka Srbije, koja je prvo spustila referentnu kamatnu stopu sa 2,25 na 1,75 odsto, a kasnije ponovo na 1,5 i na kraju na 1,25 odsto.

Takođe, organizovala je "swap" linije i "repo" ugovore na vladine obveznice. Pored toga, uspostavila je i repo liniju sa ECB da poboljša eursku likvidnost na domaćem tržištu.

Posljednja mjera Nacionalne banke Srbije bila je u novembru i sada se na sedmičnom nivou organizuju "svap" aukcije i "repo" aranžmani kako bi se pospješila likvidnost sistema.

List naglašava da je u Srbiji stopa obavezne rezerve pet odsto, dok je u BiH to deset odsto, a brojni zahtjevi i privrednika i političara o smanjenju ove stope nisu naišli na razumijevanje.

Ekonmista Saša Stevanović kaže da je u uslovima neizvjesnosti na sve načine potrebno stimulisati ekonomiju, te je dodao da će oni koji su u tome uspješni obezbijediti očuvanje životnog standarda i zadovoljstvo ljudi.

"One koji to ne urade istorija će pamtiti po lošem. Monetarni autoriteti poput centralnih banaka i agencija za bankarstvo nastoje donijeti mjere koje će stimulisati ekonomiju, povećati likvidnost u sistemima i preduprijediti potencijalna uska grla u funkcionisanju ekonomije", rekao je Stevanović, komentarišući to što Centralna banka BiH nije uradila ništa kada je riječ o stimulisanju ekonomije u BiH.

On ističe da se karensi bord u BiH pokazao kao dobar u očuvanju cjenovne stabilnosti, te da je deviznim rezervama i kapitalom potrebno oprezno upravljati s tim da je to "oprezno upravljanje" trenutno i prije 25 godina značajno različito.

"Na tehničkom nivou potrebno je zagovarati nove modele upravljanja, ne ugrožavajući nijednim dijelom postojeći karensi bord. Situacija gdje ekonomija raste u godinama iza nas u prosjeku šest odsto, a novčana masa 14 odsto, ukazuje na povećanje likvidnosti u sistemu", rekao je Stevanović.

On pita da li smo kao društvo dostigli stepen razvoja u kojem centralne banke direktnim kanalima ulažu u ekonomiju, te da eksperimenti i pokušaji na globalnom nivou postoje, a da li ćemo i u kom obliku zakoračati, stvar je diskusije.

U Centralnoj banci BiH kažu da su "fokusirani na svoju ključnu ulogu, a to je očuvanje monetarne stabilnosti, čime doprinose finansijskoj stabilnosti u turbulentnim okolnostima izazvanim pandemijom".

"Domaća valuta je stabilna i uživa potpuno povjerenje, i na taj način Centralna banka BiH najbolje doprinosti stabilnosti bankarskog i finansijskog sistema, makroekonomskoj stabilnosti i očuvanju pretpostavki za ekonomski oporavak", rekli su "Nezavisnim novinama" u Centralnoj banci BiH, dodajući da, kada je u pitanju Danska, ona ne funkcioniše kao aranžman karensi borda, te da je cilj njene monetarne politike cjenovna stabilnost i da se zbog toga ne može praviti poređenje.

Takođe, navode da je Bugarska reagovala, ali u svojstvu supervizora, za šta Centralna banka BiH nema mandat. Oni ističu da su na samom početku krize bili veliki pritisci da se napusti valutni odbor, da se štampa novac i fanansira budžet, ali da bi to bilo ne samo protivzakonito, nego bi znatno ugrozilo ekonomiju.

"Devizne rezerve su stabilne i iznose 13,65 milijardi KM na dan 14. decembra 2020. godine", rekli su u Centralnoj banci dodajući da platni sistem u BiH funkcioniše neometano, te da se obavezna rezerva uredno ispunjava od strane komercijalnih banaka.

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE