Izvještaj Svjetske banke o ekonomijama Zapadnog Balkana: Dinamika oporavka u BiH neizvjesna | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Posljedica pandemije

Izvještaj Svjetske banke o ekonomijama Zapadnog Balkana: Dinamika oporavka u BiH neizvjesna

Autor Dušan Volaš
Autor Dušan Volaš

Bosna i Hercegovina je u prošloj godini doživjela veliki ekonomski pad zbog pandemije koronavirusa, a uz globalni napredak ove godine, očekuje se i postepeni oporavak zemlje, navodi se u redovnom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Izvor: Guliver/Getty Images, coffeekai/iStockphoto

Analitičari ove međunarodne finansijske institucije navode kako politički izazovi, usporen rast ekonomija Evropske unije te dugo odgađane reformi predstavljaju rizik za oporavak smanjenog intenziteta.

"Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – šest zemalja Zapadnog Balkana – očekuje ekonomski rast u 2021., nakon najveće recesije koja je zahvatila regiju tokom 2020. Nakon ove recesije uzrokovane pandemijom COVID-19, koja je rezultirala procijenjenim smanjenjem rasta u regiji od 3,4 procenta u prošloj godini, očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2021. ostvariti rast od 4,4 procenta. U daljem periodu se očekuje usporavanje rasta na 3,7 u 2022. i 2023., pri čemu će produžene posljedice pandemije i dalje uticati na manje investicije i zaposlenost u regiji", navodi se.

Izvještaj obuhvata i tezu da je Bosnu i Hercegovinu u 2020. zahvatila najgora recesija u posljednjih 25 godina, uz smanjenje ekonomskog rasta za 4,3 procenta, u najvećoj mjeri zbog povećanja broja novih slučajeva zaraze koronavirusom, pada potrošnje, investicija i potražnje iz inostranstva. Iako očekuju da će u BiH ekonomski rast u 2021. dostići 2,8 procenata, dinamika i tok oporavka su krajnje neizvjesni, napominje se u izvještaju.

"Znamo da se dosta toga može i treba učiniti sada, da bi se smanjile osjetljivosti koje je kriza istakla – kao što su slabosti u zdravstvenom i obrazovnom sektoru i poslovnom okruženju. Sada je vrijeme da se radi ne samo na oporavku od krize, već i na razvoju dugoročnih rješenja kojima će se izgraditi otpornija, inkluzivnija ekonomija u periodu nakon pandemije", kaže Emanuel Salinas, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Izvještaj preporučuje da BiH nastavi na reformskom putu u pravcu rješavanja dugo prisutnih pitanja – ukorijenjenih strukturalnih i institucionalnih problema. BiH treba omogućiti iskorištavanje potencijala privatnog sektora i smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora, uz stavljanje prioriteta na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz.

"Sigurno je da primjećujemo neke pozitivne trendove u regionu, podstaknute brzim djelovanjem mnogih zemalja na ublažavanju najtežih posljedica pandemije, ali posljedice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osjećati. Provođenje vakcinacije, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, će takođe pomoći da se održi ovaj zamah, ali zemlje moraju i dalje sa pažnjom da usmjeravaju napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala", izjavila je Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

Pandemija je zaustavila decenije napretka u povećanju zarada i smanjenju siromaštva u svim zemljama regiona, a tržišta rada na Zapadnom Balkanu, nadoknadila su tek polovinu gubitaka izazvanih pandemijom – ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge da potpuno napuste tržište rada. Iako se stopa nezaposlenosti smanjila – sa 13,5 procenata u 2019. na 12,6 procenata u 2020. – to je uglavnom posljedica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih mjesta na Zapadnom Balkanu dostigao gotovo 70.000 do kraja 2020. Dalje, ovi gubici su disproporcionalno pogodili osetljivije grupe stanovništva u regionu, uključujući žene i mlade – pri čemu je stopa nezaposlenosti među mladima dostigla 33,6 procenata u 2020., zaustavljajući petogodišnji trend pada.

Prema izvještaju, javne politike u regionu treba da ostanu jasno fokusirane na borbu protiv pandemije, ograničavanje socijalnih uticaja i podsticanje oporavka. Sve bi zemlje trebale osigurati da njihovi zdravstveni sistemi imaju adekvatne resurse za nabavku i distribuciju vakcina, testiranje, liječenje, ličnu zaštitnu opremu i adaptaciju i održavanje zdravstvenih ustanova. Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i druge infrastrukturne projekte, kao i zelene inicijative, takođe trebaju biti prioritet, obzirom da one mogu ubrzati neophodnu tranziciju ka manjoj zavisnosti od ugljika, kako zemlje budu izlazile iz pandemije.

Pratite Mondo.ba na Facebooku, Instagramu i Twitteru. Aplikacija je dostupna za IOS i Android telefone.

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE