Ako ste nekada fotografisali proizvod i cijenu u marketu, zbog čega vas je radnik opomenuo i poručio da to nije dozvoljeno, često dovodi do neprijatne situacija koja opet od neprijatnosti ne može otići dalje.
Takav slučaj se dogodio jednoj Banjalučanki. Naime, nju je radnica marketa upozorila nakon što je fotografisala određeni proizvod i poručila joj da to ne smije da radi.
U razgovoru sa ministarstvom i Inspektoratom, kao i pravnom tumačenju, riječ je o "pravnoj praznini", odnosno, podučje i situacija zakonski nije definisana.
U zakonu konkretna situacija nije definisana, poručuju iz Ministarstva trgovine i turizma. Potrošač ima pravo da bude informisan, ali smije li fotografisati proizvode u zakonu nije definisano.
"Zakonom o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 6/12,63/14,18/17 i 90/21), zagarantovano je pravo potrošača na informisanost, odnosno pravo na raspolaganje tačnim podacima nephodnim za razuman izbor među ponuđenom robom i uslugama. Pravo potrošača na informisanost podrazumijeva da proizvodi namijenjeni potrošačima moraju imati deklaraciju u skladu sa zakonom, tehničkim i drugim propisima kao i obavezu trgovaca da prodajna cijena i cijena za jedinicu mjere treba da bude jasno, vidljivo, čitko i nedvosmisleno napisana na proizvodu, odnosno omotu, te na prodajnom mjestu proizvoda i usluge, kao i na proizvodu u izlogu", poručuju iz Ministarstva.
Odredbe Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj i Zakona o trgovini, definišu obaveze trgovaca u smislu informisanosti potrošača o proizvodu i usluzi i ne preciziraju na koji način će potrošač dobiti informacije, odnosno ne definišu da li je dozvoljeno fotografisati prizvode i cijene niti da li poslodavac ima pravo da zabrani fotografisanje istih, objašnjavaju u Ministarstvu trgovine i turizma.
Isti odgovor dolazi i iz Inspektorata Republike Srpske. Fotografisanje u trgovačkim objektima nije pitanje koje je zakonski regulisano.
"Republička tržišna inspekcija se u svom radu susretala sa predstavkama potrošača u kojima su oni prilagali i fotografije sačinjene na prodajnim mjestima. Takve prijave su se najčešće odnosile na cijene, gđe su potrošači na rafama uslikali jednu cijenu, a na računu koji takođe dostave uz prijavu, bude iskazana druga cijena. U ovim slučajevima vrši se vanredna kontrola u trgovačkom objektu, radi provjere navoda iz predstvake. Republički tržišni inspektori postupaju po svim predstavkama koje im građani dostave i uvijek koristimo priliku da putem medija pozovome potrošače da nam se obrate u svakom slučaju kada smatraju da su im prava na bilo koji način uskraćena. Građani mogu i trebaju da zajedno sa kontrolnim organima đeluju na tržištu i da ukažu privrednim subjektima na propuste u radu", poručuju iz Inspektorata.
Ukoliko inspektor uoči neku nepravilnost koja bi mogla prouzrokovati povredu prava potrošača, preduzima korektivne mjere, te na taj način sprečava nastanak povrede prava potrošača.
Ova pravna praznina ne vodi nigdje. Niti je u pravu kupac kada fotografiše, niti je u pravu radnik ili menadžer koji to zabranju. U slučaju da treba da pozovu policiju, ne bi mogli objasniti šta je tačno problem.
Marketi mogu definisati ovu pravnu prazninu tako što bi jasno naglasili da je zabranjeno fotografisanje, međutim, ni ta njihova naredba nema uporišta u zakonu, pa je ponovo nejasno da li se kupcu može zabraniti fotografisanje.
Međutim, iako sam čin fotografisanja potpada pod pravnu prazninu, sve osim toga može imati uporište u zakonu. Tako npr. ukoliko vas obezbjeđenje ili neko drugi prisili da fotografiju izbrišete ili vas zadrži, već dolazimo u polje krivičnog zakona.
(ATV)
