Slabe evropske ekonomije sve više su u kandžama kreditne krize, piše "Ekonomist".
"Dok političari i analitičari pokušavaju da razrade efekte grčkog izlaza, banke i investitori preduzeli su mjere predostrožnosti. Jedna od tih mjera je da povuku novac sa krhkog tržišta, ne vodeći računa o slabosti ekonomija kao što su grčka, irska I portugalska.
Španija i Italija su izgubile oko 45 milijardi evra depozite stranih banaka.
"Dodajući tome prodaju državnih obveznica i odliv kapitala, to vjerovatno iznosi oko 10 odsto BDP u ovim zemljama", upozoroli su analitičari Sitigrupe. Takve odlive teško je zaustaviti.
Evropska centralna banka je ovaj jaz pokušala da premosti obezbjeđujući likvidnost banaka. To je samo pojačalo drugu mjeru predostrožnosti – pomjeranje sredstava i pasive unutar zemlje što je više moguće.
Banke su koristile kredite Evropske Centralne banke (ECB) da pozajmljuju od centralnih banaka zemalja u kojima imaju imovinu.
Ali, treća tehnika predostrožnosti odnosi se i na kreditore i na dužnike – da budu oprezni dok je nesigurnost ekonomija previše visoka.
"Ekonomist" je uradio kompilaciju indeksa kreditne krize, koja obuhvata brojne mjere – od bankarskog kreditiranja do troškova osiguranja za banke, firme u evrozoni. Jedan indeks krije ogromnu razliku između slabijih i jačih država i pokazuje da je kriza kredita veća nego što je bila na vrhuncu bankarske krize.
To je zagušilo mnoge ekonomske aktivnosti. U Španiji je pitanje obveznica i prodaje imovine na čekanju. "Nestabilnost je dovela do toga da je skoro nemoguće procijeniti vrijednost imovine", kažu bankari.
Mnoge kompanije u Španiji stigle su do bankrota – 21,5 odsto u prvom kvartalu, a skoro trećina je u oblasti građevinske industrije.
Kreditna kriza očekuje se i u Portugalu, gdje su zajmovi kompanijama opali za pet odsto u prvom kvartalu u odnosu na isti period lani, a krediti domačinstvima 3,6 odsto.
"Situacija sa kreditima biće zategnuta do održavanja izbora u Grckoj, a političari nastavljaju da kupuju vrijeme da riješe krizu, ali samo bi mogli da ubrzaju kraj koji nastoje da izbjegnu", zaključuje "Ekonomist".
(Srna/MONDO)
