Vrijednost dužničkih hartija zemalja u razvoju je protekle sedmice osjetno pala usljed zabrinutosti investitora
Troškovi po kojima se zemlje u razvoju i ekonomskom usponu zadužuju porasli su protekle sedmice u najvećoj mjeri za mjesec dana, čime je otežana njihova sposobnost da refinansiraju ukupan dug od 1.200 milijardi dolara, a pojačan pritisak na finansijske organizacije, poput Medjunarodnog monetarnog fonda, da priteknu u pomoć.
Prema indeksu "JP Morgan Čejsa", na koji se poziva agencija Blumberg, ekstra prinos koji investitori traže da bi kupovali državne obveznice zemalja u ekonomskom usponu, a ne američke državne hartije, na primjer, dostigao je, poslije osmodnevnog neprestanog rasta, nivo od 7,76 odsto, u poredjenju sa 6,7 odsto prethodne sedmice.
Vrijednost dužničkih hartija zemalja u razvoju je protekle sedmice osjetno pala usljed zabrinutosti investitora da će sve veći kreditni gubici uticati na produbljenje globalne recesije.
Turska traži izmedju 20 i 40 milijardi dolara od MMF-a, čime će se moguće udvostručiti suma hitnih zajmova odobrenih ovog mjeseca Madjarskoj, Ukrajini, Islandu, Pakistanu i Srbiji, navodi Blumberg i dodaje da je i Letonija najavila da će zatražiti podršku Fonda, a da Bjelorusija pregovara o pomoći od najmanje dvije milijarde dolara.
"Jasno je da smo u ranoj fazi krize na pomaljajućim tržištima," ocijenio je Nil Dugal, direktor istraživanja tržišta u ekonomskom usponu u londonskom "Drezdner Klajnvortu".
On je dodao da će se MMF, koji već ima "upisanih" 80 milijardi dolara za stavljanje na raspolaganje zemljama članicama, suočiti sa "prilično jakim pritiskom".
Evropske zemlje u razvoju treba u narednih 12 mjeseci da vrate oko 500 milijardi dolara duga koji dospijeva na naplatu, a isto toliko i azijske zemlje u ekonomskom usponu, dok su pred latinoameričkim obaveze otplate 175 milijardi dolara duga, pokazuju podaci "Kapital ekonomiksa" u Londonu. Turska i Rusija se u narednih godinu dana suočavaju sa otplatom od po oko 100 milijardi dolara, a Poljska od oko 85 milijardi.
Dok Rusija, sa trećim po veličini deviznim rezervama u svijetu, od ukupno 453,5 milijardi dolara, te obaveze može lako da podupre, kratkoročna dugovanja Turske čine sićušnim njene rezerve od 70,5 milijardi dolara.
Turska već MMF-u duguje 8,5 milijardi dolara, što je pet puta više od njene kvote u toj instituciji, a predloženi novi zajam bi "odgurao" dug Ankare prema Fondu na rekordnih 17 do 23 puta iznad kvote, navode analitičari "Meril Linča".
Dok se pregovori izmedju Turske i MMF-a i dalje vode na tehničkom nivou i nivou ekonomske politike, premija prinosa na turski dolarski dug povećana je minule sedmice 0,46 odsto, na 6,47 procenata. Prosječna marža na državne obveznice zemalja u ekonomskom usponu više se nego utrostručila u proteklih pola godine i prije mjesec dana dostigla šestogodišnji maksimum od 8,65 odsto.
Prema ocjeni stručnjaka "Drezdner Klajnvorta", uslovi na tržištu sugerišu da će malobrojne vlade zemalja u ekonomskom usponu, ako uopšte i bude takvih, moći sebi da priušte "luksuz da iskoriste tržišni kapital po prihvatljivoj ceni na kratak rok".
Ruske rezerve su od početka avgusta opale skoro za četvrtinu, jer centralna banka u Moskvi interveniše da podrži oslabljenu rublju, a marža na ruske dolarske obveznice je porasla 0,82 odsto, na 8,6 procenata.
Investitori smanjuju rusku imovinu u svom posjedu jer se nafta, glavni izvozni proizvod Rusije, trenutno prodaje za oko 50 dolara po barelu, ili preko 60 odsto ispod vršne cijene u julu.
Venecuela je, u medjuvremenu, jedna od rijetkih zemalja koje otkupljuju svoje dužničke hartije. Ministar finansija Ali Rodrigez je izjavio, prema Rojtersu, da je njegova zemlja otkupila 800 miliona dolara medjunarodnih obveznica i da će možda nastaviti sa otkupom. Medju otkupljenim hartijama su obveznice sa kamatom od 9,25 odsto koje dospevaju 2027. godine. (Tanjug)