BiH je, prema istraživanju "Heritidž fondacije", na 134. mjestu po ekonomskim slobodama od ukupno 179 država, a četrdeseta od 43 zemlje regiona.
Na veb stranici ove organizacije navodi se da je BiH u konačnom sabiranju dobila 53,1 poen, što je 0,8 niže nego prošle godine.
Skor trgovinskih i monetarnih sloboda su malo viši od prosjeka, ističe se u saopštenju i dodaje da je ekonomskom razvoju pomogla rekonstrukcija, ali da je međunarodna trgovina glavni izvor ekonomskog rasta.
Izvoz je rastao na prosječnoj godišnjoj stopi od 20 odsto u posljednjih 10 godina, umjerena inflacija uticala je na ekonomsku ekspanziju, a sa relativno modernizovanim bankarskim sektorom reforme finansijskog sektora bile su značajne.
Ipak, neefikasna i velika potrošnja vlasti, loši zakoni o imovini i raširena korupcija sputavaju ekonomsku slobodu i obeshrabruju preduzimačke aktivnosti - rezultat je istraživanja ove fondacije.
Kao rezultat loše privatizacije državnih preduzeća doprinos privatnog sektora društvenom bruto proizvodu /DBP/ rastao je prilično sporo.
Birokratski i netransparentni regulatorni sistemi i dalje ostaju problem za strane investitore i domaće preduzimače. Fiskalna koordinacija ostaje slaba uprkos usvajanju zakona o Nacionalom fiskalnom savjetu početkom 2008.
Vladavina zakona je slaba, lokalni sudovi stalno su predmet političkog uplitanja i prisutan je stalan nedostatak sredstava za procesuiranje kompleksnih slučajeva. Nametljiva državna birokratija i skupa procedura registracije odražavaju istoriju centralnog planiranja - navodi se na veb stranici ove fondacije.
Privreda se u velikoj mjeri oslanja na poljoprivredu.
Sloboda da se započne, vodi i zatvori biznis ograničena je regulatornom atmosferom u BiH. Za započinjanje biznisa potrebno je oko 60 dana u odnosu na svjetski prosjek od 38 dana. Za dobijanje dozvole potrebno je više od svjetskog prosjeka od 225 dana.
Neke restrikcije na uvoz i izvoz, netransparentne vladine nabavke, dodatne carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda i veliki broj pograničnih taksi dodatno povećavaju troškove trgovine.
Prema rezultatima istraživanja, implementacija prava intelektualne imovine i dalje je problematična.
Različiti vladajući entiteti u BiH imaju različite poreske politike. Najviša poreska stopa je oko 15 odsto, a najviša korporativna poreska stopa je oko 30 odsto. Drugi porezi uključuju PDV, porez na imovinu i prodaju.
Za posljednjih godinu dana ukupan porez na prihod u odnosu na DBP iznosio je 41,2 odsto. Ukupni vladini rashodi, uključujući potrošnju i platni transfer su visoki i za posljednju godinu dana iznose 45,6 odsto od DBP.
Inflacija je umjerena i kretala se oko 3,0 odsto između 2005. i 2007. godine - ističe "Heritidž fondacija"
Kontrola cijena primjenjuje se na električnu energiju, gas i telekomunikacijske usluge.
Zakoni jednako tretiraju strane kao i domaće investitore. Uz izuzetak naoružanja i medija, gdje je strana kontrola limitirana na 49 odsto, nema ograničenja investicija.
Bankarskim sistemom dominirale su državne banke koje su bile opterećene lošim kreditima, ali su se oporavile posljednjih godina, a zatim su uslijedile konsolidacija i privatizacija. Većina banaka je sada u privatnim rukama i one čine više od 80 odsto bankarskog kapitala i obezbjeđuju lak pristup kapitalu i cijelom obimu bankarskih usluga - navodi se u rezultatima istraživanja.
Dugoročno pozajmljivanje ometeno je nedovoljnom primjenom ugovora i lošom regulatornom klimom.
Centralna banka pokušala je da konsoliduje finansijski uvid, ali je proces stao. Svaki region ima nerazvijen, ali rastući nebankarski finansijski sektor i malu berzu.
Registracija imovine većinom je nepouzdana, ostavljajući transfer imovine otvorenim za diskusiju.
Pravosudni sistem ne pokriva adekvatno komercijalne aktivnosti.
Sudske odluke teško se primjenjuju, ugovori su skoro apsolutno neprimjenljivi.
Korupcija je prilično raširena. BiH je bila na 84. mjestu od 179 zemalja u istraživanju o korupciji agencije Transparensi internešnel za 2007. godinu. Sudije tipično traže mito i odgovaraju na pritisak javnih zvaničnika.
Registracija biznisa i proces dobijanja dozvole je posebno podložan koropuciji.
Tržište rada djeluje pod relativno nefleksibilnim regulativima zaposlenja, što šteti otvaranju radnih mjesta i rastu produktivnosti.
(Srna)