Predsjednik Svetske banke Robert Zelik ocijenio je da predstoji veliko slabljenje privrednog rasta u zemljama u razvoju tokom ove godine.
To će, prema njegovim riječima ugroziti još veći broj ljudi, pa stoga Grupa 20 najrazvijenijih zemalja i privreda u naglom usponu (G20) ne smije posustati u iznalažneju puteva za ponovno uspostavljanje povjerenja u svjetsku privredu.
Zelik je rekao, u izjavi Rojtersu pred samit G20, 2. aprila u Londonu, da bi se mnogi izazovi krize mogli rešiti ukoliko bi ta grupacija dogovorila reformisanje i jačanje uloge postojećih međunarodnih institucija radi otpora protekcionizmu, procjene efikasnosti stimulativnih paketa i nadgledanja reformi bankarskog sektora.
"Sada nije trenutak za popustljivost, za izražavanje lažnog uvjerenja da je učinjeno sve što se moglo učiniti. Nije vrijeme za ublažavanje nacionalnih ili čak i regionalnih akcija. Jedan zaključak koji možemo izvući iz događaja iz prošle godine je naša nesposobnost da predvidimo šta nam se približava i kakvi neočekivani događaji iz toga mogu proisteći", rekao je Zelik.
On je predočio da novi podaci Svjetske banke pokazuju da bi se privredni rast u zemljama u razvoju mogao znatno usporiti na 2,1 odsto u 2009, što je pad za više od tri procentna podioka u odnosu na prošlu godinu. Rast će pri tom najviše opasti u centralnoj i istočnoj Evropi, centralnoj Aziji, Latinskoj Americi i karipskom regionu.
Svjetska privreda bi ove godine mogla oslabiti 1,7 odsto, u poređenju s rastom od 1,9 procenata u 2008, što bi bio prvi globalni pad od Drugog svjetskog rata.
Globalna trgovina robom i uslugama bi istovremeno mogla, prema procjeni eksperata Svjetske banke, da se smanji oko šest odsto, najviše za 80 godina.
Ove godine bi zbog krize siromaštvom moglo biti zahvaćeno još 53 miliona ljudi koji opstaju sa manje od 1,25 dolara dnevno. Siromašni u zemljama u razvoju imaju daleko manje mogućnosti za zaštitu od posljedica ekonomske krize.
"U Londonu, Vašingtonu i Parizu se govori o bonusima, a u dijelovima Afrike, južne Azije i Latinske Amerike se vodi borba za hranu", ukazao je Zelik.
On je izrazio nadu da će G20 odobriti novi Program za globalnu trgovinsku likvidnost, vrijedan 50 milijardi dolara, koji bi bio dodatak investiciji Svjetske banke od milijardu dolara koju će finansirati vlade i regionalne razvojne banke.
Zelik je ukazao da se oni koji su svjesni razmjera sadašnje krize zalažu za novi globalni režim upravljanja svjetskom privredom i finansijama, ali je naglasio da su sada primarniji reforma postojećih institucija i njihovo efikasnije delovanje, uključujući davanje veće uloge zemljama u razvoju.
"Ukoliko se svjetski lideri ozbiljno zalažu za formiranje nove globalne odgovornosti i upravljanja, neka otpočnu modernizaciju multilateralnih institucija kako bi pružili više uticaja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci radi nadgledanja nacionalnih politika", rekao je Zelik.
"Unošenje svjetlosti u nacionalno donošenje odluka doprinijelo bi transparentnosti, odgovornosti i konsistenciji nacionalnih politika", dodao je on.
Zelik je predočio da svjetski lideri treba da izvuku pouke iz prethodnih ekonomskih kriza u Latinskoj Americi 80-ih godina prošlog vijeka i Aziji iz 90-ih da ne bi ponavljali grešku ignorisanja nedaća najranjivijih i dodao da zemlje u razvoju treba da postanu dio globalnog rješenja za opštu krizu.
On je predložio da razvijene zemlje izdvoje 0,7 odsto svojih stimulativnih paketa u Fond za ranjive, namijenjen zemljama u razvoju.
"Za 21. vijek nam je potrebna tržišna ekonomija s ljudskim likom. Humana tržišna ekonomija mora prepoznati svoju odgovornost prema pojedincima i cijelom društvu", zaključio je predsjednik Svjetske banke.
(Tanjug)
