Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) obećali pomoć Republici Srpskoj i BiH.
Šef delegacije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kostas Kristou rekao je da su vlasti Republike Srpske potpuno svjesne makroekonomske situacije i izazova koji predstoje, da razmišljaju unaprijed i da su već izašli sa određenim mjerama na suzbijanju negativnih uticaja ekonomske krize.
''To nas ohrabruje, i u tom kontekstu MMF je voljan da pomogne'', rekao je Kristou nakon razgovora sa ministrom finansija RS Aleksandrom Džombićem.
Ocijenivši ovaj sastanak kao produktivan, Kristou je istakao da je trenutno prerano govoriti o bilo kakvim iznosima koje će MMF dati, jer ova međunarodna finansijska institucija prvo mora procijeniti situaciju i koliki će to uticati na ekonomiju BiH u ovoj godini, a koliko u narednoj, te da sagleda koja kombinacija mjera treba da se provede uz finansiranje.
''Iznosi koje MMF daje jednoj zemlji zavise od potreba te zemlje, zatim koliko će biti jak program koji će zemlja realizovati. Postoje određeni limiti u vezi sa udjelom kojeg zemlja ima u sredstvima MMF-a, jer zemlja može da se zaduži do dva puta iznosa svog udjela u MMF-u'', pojasnio je Kristou.
On je naveo da je udio BiH u MMF-u iznosi oko 200 miliona evra, tako da bi se u prvoj godini aranžmana BiH mogla zadužiti maksimalno do 400 miliona evra, a zavisno od dužine aranžmana, ako je recimo dvogodišnji, u drugoj godini još toliko.
Džombić je rekao da će RS, kao i cijela BiH, ući u pregovore sa MMF-om i da RS nema nikakvu rezervu prema zahtjevima MMF-a, ali da se na ovom prvom sastanku nije govorilo o uslovima stend-baj aranžmana.
On je rekao da je predstavniku MMF-a ukazao na makroekonomsko stanje u RS 31. decembra prošle godine i pokazateljima koje je Srpska imala u toj godini, zatim kako je prema svim makroekonomskim parametrima završila prošlu godinu, te u kakvoj makroekonomskoj poziciji se nalazi u prva tri mjeseca ove godine.
Džombić je naveo da je bilo riječi i o mjerama koje je Vlada RS donijela na ublažavanju negativnih efekata krize, kao i o mogućim procjenama fiskalnih prihoda za ovu godinu.
On je rekao da je došlo do izostanka određenih vrsta prihoda, odnosno da je došlo do pada prihoda od carina i uvoznog PDV-a, te da je izvršenje plana prihoda od 90 do 95 odsto, a javna potrošnja iznosi oko 37 odsto od BDP-a.
(Srna)
