Vrh ljestvice najskupljih svjetskih robnih marki "BrandZ Top 100" već treću godinu za redom drži internet pretraživač Google.
Njegova je vrijednost dostigla 100.039 milijardi dolara.
Prema listi koju od 1998. godine objavljuje britanska agencija "Milvord Braun Optimor" (Milward Brown Optimor), tačno polovina najjačih svjetskih brendova je iz SAD i njihova vrijednost premašuje bilion (hiljadu milijardi) dolara.
Američku vladavinu u prvoj desetorki, narušavaju samo dva mobilna operatera - kineski "Čajna Mobajl" (China Mobile) na sedmom i britanski "Vodafon" na devetom mjestu.
Evropa se drži na pristojnoj udaljenosti. Druga najuspješnija država - Njemačka, među sto najvrijednijih marki ima samo deset predstavnika. Cijela Evropa sa brendovima vrijednim ukupno 494 milijarde dolara, za Amerikom zaostaje za više od polovine.
Međutim, ono što je zajedničko za Evropu i SAD su vodeće marke iz iste branše - telekomunikacija i informacionih tehnologija (IT).
Među prvih deset - šest je iz te oblasti. Na drugom mjestu, iza vodećeg "Gugla", nalazi se "Majkrosoft", a tu su još i IBM, "Epl" (Apple) i "Vodafon", koji je ujedno i najbolje pozicioniran evropski brend. Na drugom mjestu evropskih brendova je finski proizvođač mobilnih telefona "Nokija" (13. mesto na zajedničkoj listi), a na četvrtom (19) je nemačka IT firma SAP.
Monotoniju informacionih tehnologija, među 10 najskupljih marki razbijaju "Koka kola" (3.mjesto) , "Mek Donalds" (McDonalds's) (5.) "Dženeral ilektrik" (General Electric) (8.) i "Marlboro" (10.).
Veliki rast vrijednosti može da se očekuje na tržištima u razvoju Azije, Srednje i Južne Amerike, ukazuju analitičari.
Daleki istok, sa brendovima vrijednim 249 milijardi dolara je Aziju doveo na treće mjesto među kontinentima. Četiri kineske kompanije među prvih sto vrijede zajedno 113 milijardi dolara. Prvi put je na listu ušla i jedna brazilska firma - banka "Bradesko", vrijedna 6,57 milijardi dolara.
Najveći skok napravila je kineska banka "Čajna Merčants benk" (China Merćants Bank), čija je vrijednost na godišnjem nivou povećana za 168 odsto, na 8,05 milijardi dolara.
U cjelini su vrijednosti finansijskih institucija bile niže nego ranije, a sa liste su ispale osiguravajuće kompanije AXA i AIG, kao i proizvodjači motornih vozila "Harli Dejvidson" i "Ford", što je očigledan rezultat svjetske ekonomske krize. (Tanjug)
