Najveće hrvatske kompanije ostvarile su tokom prvog tromjesečja značajnu dobit, uprkos tekućoj privrednoj krizi, objavljeno je u Zagrebu.
Od 40 velikih hrvatskih firmi koje su objavile poslovni bilans za prva tri ovogodišnja mjeseca većina je dobro poslovala, a medju najsupješnijima je kompanija "Hrvatski telekom" (HT) koja je u periodu januar - mart uvećala dobit za 6,4 odsto, u poredjenju sa istim periodom lani, na 583 miliona kuna (jedan evro = oko 7,4 kune).
Rukovodstvo HT planira otpuštanje radnika, uprkos dobrim poslovnim rezultatima u prva tri mjeseca, što predvidja i reorganizacija, najavljena početkom ove sedmice, u okviru koje će se ujediniti HT i drugi operater mobilne telefonije "Mobil telekom", piše zagrebački "Večernji list".
List navodi da je dobit veću od sto miliona kuna tokom prvog kvartala ostvarila u Hrvatskoj, uz najveće poslovne banke, samo "Adris" grupa (142 miliona kuna).
Profit "Adris" grupacije bi, medjutim, mogao do kraja ove godine da se osjetno smanji zbog primjene Zakona o zabrani pušenja u zatvorenim prostorijama koji je počeo da važi od srijede.
Veliki rast dobiti u prvom kvartalu imalo je i preduzeće "Erikson Nikola Tesla" - 88 odsto - , kompanija "Tehnika" - 73,5 procenta i firma IGH - blizu 47 odsto.
Spisak gubitaških firmi predvodi jedna od najvećih fabrika lijekova u bivšoj Jugoslaviji - zagrebačka "Pliva" - koja je u prva tri mjeseca uknjižila gubitak od 622 miliona kuna, dok je "Nekse grupa" na drugom mjestu sa negativnim poslovnim bilansom od 67,7 miliona kuna. Gubici drugih firmi su još niži, navodi "Večernji list".
Analitičarka Zagrebačke banke Ivana Blašković ocjenjuje da se, prema do sada objavljenim rezultatima, može zaključiti da su hrvatski menadžeri, koji rukovode najvećim domaćim firmama, ozbiljno reagovali na privrednu krizu i nastojali, prvenstveno, da utiču na obuzdavanje rasta operativnih troškova poslovanja.
Blaškovićeva ističe da se najveći rizici sada pojavljuju u turističkim preduzećima, kao i firmama koje su "naslonjene" na taj privredni sektor, što se prvenstveno odnosi na proizvodjače hrane i robe široke potrošnje.
Osim globalne privredne krize koja utiče na pad turističkog prometa (koji godišnje iznosi oko sedam milijardi dolara ), dodatna prijetnja za poslovanje ove privredne grane je i pojava svinjskog gripa, zaključila je Blaškovićeva.
(Tanjug)