Međunarodni monetarni fond pokušava da nađe rješenje za bankrot Dubaija.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je najavio da će u narednih nekoliko sedmica njegovi predstavnici posjetiti Dubai kako bi se pobliže upoznali sa ekonomskim posljedicama dužničke krize državnog konglomerata "Dubai Vorld" i mjerama potrebnim da se taj problem riješi.
Direktor MMF-a za Bliski istok i Centralnu Aziju Masud Ahmed izjavio je da je najavljena posjeta prilika za Fond da dopuni i zaključi svoju procjenu ekonomske pozicije Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u 2009. godini, prenio je Rojters.
Dubai, jedan od emirata u sklopu UAE, nedavno je potresla kriza izazvana velikim dugovima kompanije "Dubai Vorld", čije se rukovodstvo trenutno sastaje sa povjeriocima da bi pokušalo da odgodi naplatu 26 milijardi dolara dugova.
Dalje širenje krize, nakon sedam dana zabinutosti među stranim investitorima da bi dužnički problem Dubajia mogao da se loše odrazi na globalni finansijski sistem, izgleda da je zaustavljeno, ocijenio je Ahmed.
Iako je zabrinutost splasnula kriza će, prema riječima međunarodnih finansijskih eksperata, vjerovatno imati dugotrajnije posljedice po UAE i neke susjede te malene zemlje u regionu Zaliva.
Zvaničnik MMF-a je rekao da će od sada poverioci, usljed lošeg iskustva sa "Dubai vorldom", vjerovatno zahtjevati više finansijske transparentnosti od državnih kompanija koje pokušavaju da uzmu kredite na osnovu svoje "društvene pozicije".
Dubai je saopštio da posjeduje vrijednu imovinu čiju zaštitu garantuje, kao što je aviokompanija "Emirati" koju neće prodati da bi namirio 26 milijardi dolara duga glavnih podružnica konglomerata "Dubai vorld", što obeshrabruje investitore pred pregovore tog državnog konglomerata i ključnih povjerilaca.
Generalni direktor ministarstva finansija Dubaija Abdulrahman al-Saleh je najavio da bi "Dubai vorld", koji je u državnom vlasništvu, mogao da proda neku imovinu da bi finansirao otplatu duga, ali da država, koja je uzimala kredite da bi preobratila taj emirat od bezvodne pustinje u veliki trgovinski i turistički centar, neće sama pribjeći otuđivanju imovine.
Ministar je naglasio da vlada Dubaija i "Dubai vorld" nisu isto i da najvrijednije firme tog emirata, kao što su aviokompanija "Emirati", "Dubai aluminijum" (DUBAL) ili udio Dubaija od 21 odsto u Londonskom tržištu akcija, neće učestvovati u rasprodaji imovine.
Vrijednost ukupne imovine Dubaija mogla bi biti čak dva do četiri puta veća od duga, smatraju analitičari.
Agencija za kreditni rejting "Mudis" procjenjuje dug tog emirata na oko 100 milijardi dolara.
Ostaje, međutim, nejasno šta bi "Dubai vorld" mogao prodati.
Ta posrnula grupacija je krajem prošlog mjeseca nagovijestila kako planira da restrukturira dug od 26 milijardi dolara, između ostalog i prodajom imovine, ali je naglasila da njene podružnice "Istitmar vorld", "DP vorld" i "Džebel Ali Fri zoun" neće biti uključene u prodaju.
Četiri britanske banke zajedno potražuju od kompanije "Dubai vorld" pet milijardi dolara, što ih čini najvećom grupom stranih kreditora tog preduzeća.
Najveće potraživanje, između jedne i dvije milijarde dolara, ima "Rojal benk ov Skotland", dok HSBC, "Standard Čarterd" i "Lojds benking grup" potražuju po jednu milijardu dolara, prenio je Rojters.
Najveći povjerilac konglomerata "Dubai vorld" je banka "Emirats NBD" sa potraživanjem od tri milijarde dolara.
Podaci su pokazali da su britanske banke daleko više izložene potencijalno problematičnim potraživanjima u Dubaiju od njihovih globalnih konkurenata.
(Tanjug/MONDO)
