Mljekari smatraju da ako situacija ostane ovakva kakva jeste - naše tržište će preplaviti jeftini mliječni proizvodi iz finansijski moćnije Evropske unije.
''Vlade u BiH treba da prestanu da se prave blesave i da povećaju budžete za poljoprivredu, da donesu odluku o tzv. plavom dizelu i da se usvoji državna strategija o poljoprivredi,'' kaže za Mondo Adin Fakić iz Udruženja Mljekarske industrije BiH.
Mljekari su se ove nedjelje sastali sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirkom Šarovićem u pokušaju da se napravi neki plan šta da se radi, kada 1. februara počne primjena adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i Evropske unije, što znači liberalizaciju tržišta i prodor jeftinijih mliječnih proizvoda iz EU na tržište BiH.
Bosna i Hercegovina i Evropska unija parafirali su Protokol o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u julu 2016. godine.
Slobodna trgovina s Evropskom unijom otvara Bosni i Hercegovini tržište za izvoz svih proizvoda, ali dolazi i do rasta konkurentskog pritiska uvoza, pogotovo u poljoprivredi jer su u EU veće subvencije.
Poljoprvirednici strahuju će veliki broj proizvođača biti prinuđen prestati raditi jer se neće moći boriti s konkurencijom.
Fakić kaže da u prvoj godini posljedice nisu tako drastične i kod nas neće ući ogromne količine mlijeka. Dozvoljene količine koje će ući predstavljaju 20 odsto od ukupne proizvodnje unutar BiH, ali te kvote će se povećavati iz godine u godinu.
Ministar Šrović je izjavio da će se pratiti kvote(EU traži da se roba koju je Hrvatska bez carine izvozila u BiH prije ulaska u EU pretvori u tzv. kvote, na koje će se dodati kvote zemalja članica EU te dopusti bescarinski izvoz koje će sada vrijediti za sve članice) koje će u zemlju ući bez carina, a da će se presjek uticaja adaptacije SSP-a na tržištu napraviti polovinom godine.
Adin Fakić navodi da smo u proteklih 10 godina izgubili 376 miliona evra jer nije bilo strategije o poljoprivredni na državnom nivou.
''Iz EU je zahtijevano da se strategija donese na državnom nivou kako bismo mogli povući bespovratna sredstva iz IPA fondova. Recimo, ako pravite štalu ili objekat za proizvodnju mlijeka nepovratna sredstva EU bi vam finansirala 60-70 odsto troškova,“ kaže naš sagovornik.
To bi dosta pomoglo domaćim mljekarima koji su u startu na gubitku jer u EU budžet za poljoprviredu je oko 40 milijardi evra, u FBiH je 65 miliona, a u Srpskoj oko 60. I još na to dodajte stalno kašnjenje isplate subvenicija...
''Mene ljudi već pitaju: kako to da ste skuplji od uvoznog mlijeka? A kod nas u BiH litar mlijeka u proizvodnji košta 1 KM dok recimo u Mađarskoj mljekari za proizvodnju jednog litrea mlijeka imaju troškove 0,5 KM.“
Iako kupci u BiH sada dosta kupuju proizvode domaćih mljekara, Fakić ukazuje na brojke koje govore da će se to promijeniti kada uđu jeftini proizvodi iz EU.
''Radili smo anketu o potrošačkim navikama i od 1000 ispitanika, 70 odsto njih kupovinu vrši na osnovu cijene – kupuju ono što je jeftinije“.
Usorac: Političari samo hoće da uhljebe svoje kadrove
Istim povodom mljekari iz RS su prije nekoliko dana uputili otvoreno pismo Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvu poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede RS jer očekuju da će poslije 1. februara, stupanjem na snagu i primjenom adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, mljekarima i poljoprivrednicima biti još teže.
"Njemački ministar nije ispunio obećanje da će se našim poljoprivrednicima i proizvođačima nadoknaditi gubitak nastao liberalizacijom tržišta kao što je to bilo u Njemačkoj. Procjenu štete je trebalo da uradi Svjetska banka. U Njemačkoj poljoprivrednicima je nadoknađeno više od milijardu evra sredstava, a u BiH se nije uradilo ništa iako je obećano," kaže Usorac za Mondo.
Podsjetimo, njemački ministar poljoprivrede Kristijan Šmit sastao se ljetos u Istočnom Sarajevu sa predsjednikom Srpske, Miloradom Dodikom koji ga je tada upoznao sa procjenom da bi samo poljoprivredni proizvođači iz Srpske pretrpijeli štetu od 220 miliona KM kada se aktivira SSP. Šmit je tada poručio da će Nejmačka i EU pomoći poljoprivrednicima, ali da to neće biti budžetska pomoć, nego je riječ o pripremi poljoprivrede, o poboljšanju struktura i konkurentnosti i jačanju poljoprivrednog sektora.
Usorac, komentarišući strategiju o poljoprivredi na nivou BiH, kaže da on neće da se bavi politikom, ali..
''Ne treba nam još jedno ministarstvo samo da bi se stranke uhljebile svoje kadrove, a oni izgleda samo pričaju o tome. Mi smo seljaci i radimo svoj posao, ne bavimo se politikom. Vlast postoji i neka se dogovore i neka nađu rješenje,'' poručuje Usorac
Usorac dodaje da je broj mljekarskih proizvođača u Srpskoj spao sa oko 17.000, koliko je bilo 1996. Godine na današnjih 4.300 i da je padom cijena i gubitkom dohotka u mljekarskom sektoru RS, ali i BiH, u prošloj godini, izgubljen novac u iznosu od 24 miliona KM
