Iako je Bosna i Hercegovina izrazito bogata vodom, i dalje je prisutan trend sve većeg uvoza. Razlog za to je nebrendiranje proizvoda, tvrde ekonomski stručnjaci.
Samo za dva mjeseca ove godine "plavog zlata" je uvezeno u vrijednosti od 20,6 miliona KM. Istovremeno izvoz domaćih proizvođača vode iznosio je 5,2 miliona KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, potvrdio je za MONDO da je u istom periodu uvezeno prirodne ili umjetne mineralne i gazirane vode, bez dodatnog šećera ili nekog drugog sladila i aroma, u ukupnoj količini od oko 23.026 tona.
"U istom periodu uvezno je 10.935 tona mineralne i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sladilima ili aromama", kazao je Kovačević.
U BiH se voda najviše uvozi iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Njemačke i Italije, dok se vode sa aromama uvoze i iz Rumunije, Austrije i Mađarske, a izvozi se u Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju, Saudijsku Arabiju, Kipar...
"Vode nemamo mnogo - oprezno sa iskorištavanjem"
Podaci UIO BiH za 2018. godinu pokazuju da je uvoz vode dostigao vrijednost od 154,3 miliona, dok je od njenog izvoza prihod iznosio 56,6 miliona KM, što znači da je BiH u deficitu od skoro 100 miliona KM kada je voda u pitanju.
Stevo Pucar, stručnjak za makroekonomiju, komentarišući navedene podatke za MONDO portal je istakao da "BiH ne uvozi vodu već brendove".
"Suština nije u tome da li imamo mogućnosti za proizvodnju i prodaju vode. Očigledno je da vode imamo. Ključna stvar je koliko se trudimo da od resursa koje imamo napravimo brendirane i prepoznatljive proizvode. Takođe, trebalo bi da imamo mnogo više proivođača da bi mogli parirati stranoj konkurenciji", istakao je Pucar.
Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci Čedomir Crnogorac za naš portal ranije je izjavio da poslije Norveške, Švajcarske, Austrije i Francuske nema zemlje koja ima kvalitetnije vode od BiH.
"Međutim činjenica je da mi naše izvorske vode i gornje tokove ne koristimo pa čak ih i zloupotrebljavamo. Na primjer, voda iz vodovoda se pakuje i deklariše kao da je izvorska. Nedostaju strože kontrole, analize, kao i informacije građanima šta mogu i u kojoj mjeri konzumirati", rekao je Crnogorac.
Kada se radi o biološkom sastavu flaširanih voda koje se uvoze naš sagovornik tvrdi da je njihov kvalitet upitan za razliku od voda iz naših vodovoda i izvorišta.
"Uvoze se lošije vode po svom kvalitetu - prema karakteristikama ph-vrijednosti, tvrdoće, a i određeni metali često su prisutni", tvrdi on.
Iz Centra za životnu sredinu takođe su potrvdili da BiH, iako je bogata vodom, velike količine uvozi.
"Jedna smo od rijetkih zemalja bogata vodom u kojoj izvorišta nisu zagađena za razliku od nekih drugih država koje pored tog imaju i problem sa nestašicom 'plavog zlata'", podvukli su iz CZŽS.
Istraživanja pokazuju da je BiH sa 9.460 kubnih metara pitke vode po stanovniku prva u regionu, a sedma u Evropi kada je riječ o izvorima pitke vode.
Slavni Platon tečnost od životnog značaja opisao je kroz izreku: "Ono što je rijetko, skupo je. Voda kao najvažnija stvar na svijetu, naprotiv, nema cijenu". Da li BiH svoju prednost može da iskoristi, ostaje nam kao i do sada - da vidimo.