• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

"Poslodavci niskim platama neće zadržati radnike"

Autor agencije/MONDO

"Poslodavci moraju da znaju da lošim uslovima rada i niskim platama neće zadržati radnike. Onaj ko želi da posluje mora kvalitetno platiti radnike, a mi ćemo biti partner poslodavcima", kaže Zoran Tegeltija

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je večeras da zbog odlaska stanovništva postoji problem sa nedostatkom određenih vrsta zanimanja, a otvaranje njemačkog tržišta rada uticaće na odliv radnika, ne samo iz BiH nego iz cijele Istočne Evrope.

"Poslodavci moraju da znaju da lošim uslovima rada i niskim platama neće zadržati radnike. Onaj ko želi da posluje mora kvalitetno platiti radnike, a mi ćemo biti partner poslodavcima. Najveću ulogu imaju entitetske vlade, ali kompletna odgovornost je na poslovnoj zajednici", rekao je Tegeltija, navodeći da su pitanja bezbjednosti i političke stabilnosti podjednako važni faktori za odluku ljudi da napuste BiH, kao i ekonomska.

Prema njegovim riječima, vlade su pokušavale da olakšaju poziciju poslodavcima, te zakonskim rješenjima olakšavale poslovanje i davale prostor za povećavanje plata kao jedan od mehanizama da budu zadržani radnici.

Možda će vas zanimati

"Poslovna zajednica kao glavno pitanje postavlja opterećenje rada. To pitanje je otvoreno na sastanku sa premijerima entiteta. Spremni smo da stvorimo ambijent da se smanjenje opterećenja rada prelije direktno na lična primanja zaposlenih", poručio je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da je jasno opredjeljenje novog saziva Savjeta ministara da će se njegov rad mjeriti po tome šta će ostati i kako će BiH izgledati poslije njega, te da li će cijela zemlja biti bar malo bogatija i bezbjednija.

"Po tome ćemo mjeriti svoj rad. Bilo bi dobro da se u javnost izlazi samo sa onim što je usaglašeno. U tom pravcu ide i naša odluka da otvorimo sjednice Savjeta ministara za javnost i nadam se da ćemo tehnički moći to riješiti u naredna dva mjeseca da bi građani vidjeli šta radimo, kakve odluke donosimo i da to ne budu tabu teme. Naš cilj je da se vidi da Savjet ministara na dnevnom redu ima životne teme", istakao je Tegeltija.

Govoreći o završetku formiranja Savjeta ministara, Tegeltija je naveo da Mlađen Božović ispunjava uslove za imenovanje za ministra za ljudska prava i izbjeglice, te da ima veliko iskustvo jer je više od 10 godina u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice.

"Neki drugi nivoi vlasti žele se uključiti u izbor Božovića. Nadam se da će konsultacije političkih opcija biti završene do 4. februara i da ćemo izabrati ministra za ljudska prava jer nema ničega što bi Božovića diskvalifikovalo", rekao je Tegeltija, navodeći i da su svi podaci o njemu javni.

Predsjedavajući Savjeta ministara je ponovio da će poštovati Ustav i nadležnosti različitih nivoa vlasti u BiH.

"Ne postoji nikakva mogućnost da bilo ko od onih koji predstavljaju Republiku Srpsku u Sarajevu krši ustave BiH ili entiteta", istakao je Tegeltija, navodeći da je Milorad Dodik kao srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a uključen u sve procese u Sarajevu i da su svi iz Srpske na nivou BiH okupljeni oko njega.

Tegeltija je rekao da očekuje da do kraja ovog mjeseca bude utvrđen program rada Savjeta ministara za ovu godinu, navodeći da će od budžeta zavisiti mnoge politike.

"Savjet ministara je posljednju godinu dana radio u tehničkom mandatu, bilo je mnogo odgađanja donošenja odluka i dočekalo nas je oko 400 tačaka dnevnog reda koje bi trebale biti na sjednicama Savjeta ministara. Važno je što u Savjetu ministara postoji entuzijazam i želja za radom. Zahvalan sam ministrima za entuzijazam i želju da sustignu stvari koje su nas zadesile kao neka vrsta obaveza koje nismo mi stvorili", rekao je Tegeltija za RTRS.

On je istakao da će rezultati rada biti mnogo bolji ako Savjet ministara bude dio zajedničkog paketa rada vlada entiteta.

"Očekujem da ove godine usvojimo dva budžeta - za ovu i za narednu godinu. Sa premijerima entiteta postignuta je saglasnost da okvir budžeta institucija BiH za ovu godinu bude povećan za 30 miliona KM na 780 miliona KM. Jasna je bila procjena da je ovih 30 miliona KM neophodno za određene aktivnosti zajedničkih institucija i da to neće ugroziti funkcionisanje budžeta entiteta", dodao je Tegeltija.

On je naglasio da su ključna pitanja za uspjeh u BiH ekonomska, a ne politička, izrazivši uvjerenje da će biti realizovani značajni projekti jer su oni važni za građane.

"U BiH se moramo vratiti unutrašnjim odnosima i ekonomskom razvoju jer velikim temama o kojima ne postoji saglasnost samo tražimo tačke podjela", rekao je Tegeltija.

On je istakao i da je u većini slučajeva završena ratifikacija ugovora za projekte na koje se čekalo na nivou BiH, te da bi uskoro trebala početi njihova realizacija i da bude otvoren investicioni ciklus.

"Za Srpsku moglo da bude kreirano bolje rješenje u oblasti indirektnih poreza"

Predsjedavajući Savjeta ministara izjavio je večeras da način na koji je prenesena nadležnost u oblasti indirektnih poreza na nivo BiH nije dobar za Republiku Srpsku, te da nije postojao takav dogovor sa međunarodnim finansijskim institucijama.

"Tada je moglo da bude napravljeno bolje rješenje. Ključna pitanja su visina stope PDV-a, da li imamo diferenciranu stopu i rok plaćanja PDV-a. Republika Srpska je još 2012. godine predlagala diferenciranu stopu PDV-a koja bi bila primjenjena na usku grupu najvažnijih proizvoda, a da opšta stopa bude povećana za jedan odsto. Iz Federacije BiH i zajedničkih institucija BiH nismo dobili podršku za to rješenje", naglasio je Tegeltija.

On je rekao da je drugi prijedlog bio da za ljude koji nemaju redovno plaćeno zdravstveno osiguranje bude smanjena stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje, a da bude povećana stopa PDV-a za jedan odsto i taj iznos sredstava doznačen fondovima zdravstvenog osiguranja.

"Vidjećemo da li za to postoji konsenzus. Poslodavci traže da bude pomjeren rok plaćanja PDV-a i smatram da možemo napraviti model da svaki mjesec za određeno vrijeme pomjereamo rok plaćanja", istakao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, novi zakon o PDV-u, na kojem je rađeno i prije izbora 2018. godine, u završnoj je fazi izrade.

"Zakonsko rješenje koje su pripremili eksperti zadržalo je jedinstvenu stopu od 17 odsto. Svi moramo znati da će, ukoliko dođe do uvođenja diferencirane stope PDV-a, doći i do gubitka dijela prihoda. Svako pomjeranje stope PDV-a mora podrazumijevati da prihodi dođu do građana", rekao je Tegeltija za RTRS.

On je najavio da će Savjet ministara, vlade entiteta i poslovna zajednica formirati radnu grupu koja će proći kroz ključne teme kako bi parlamentu predložili zakon o kojem postoji konsenzus.

"Zabrinjavajuće je da ne postoji dovoljan stepen spremnosti za razgovor. Bilo šta da predložite postaje crno ili bijelo i prije razgovora o tome šta donosi jedno ili drugo rješenje. Opšte pravilo treba da bude da rješavamo ono o čemu se možemo dogovoriti, a da stvari o kojima nema konsenzusa ostavljamo za kasnije. Želim da Savjet ministara bude tijelo koje će donositi odluke u interesu građana", poručio je Tegeltija.

Govoreći o NATO-u kao jednoj od teških tema, Tegeltija je istakao da se zna ko donosi odluke i da je Republika Srpska usvojila rezoluciju o vojnoj neutralnosti.

"Nisam siguran da je spremna da je mijenja. Usvojen je Program reformi, a ne ANP. ANP koji je ranije predložen za usvajanje i Program reformi nisu isti dokumenti. Opozicija iz Republike Srpske još ne može da vjeruje da je napustila vlast na nivou BiH i sada želi da svu odgovornost prebaci na nas, što je vidljivo i iz njihovih tvrdnji o sporazumu sa Turskom o nabavci naoružanja. Ovaj sporazum je davno usvojen, kada su oni bili vlast", dodao je Tegeltija.

On je poručio da je put BiH ka EU jedan od prioriteta, izrazivši očekivanje da će BiH do samita EU u Zagrebu realizovati određeni broj kredibilnih mjera i da će za to dobiti podršku.

"Dogovorili smo se da će predsjednici vlada entiteta zajedno sa Savjetom ministara odrediti ljude koji će se baviti samo procesom evropskih integracija. U vezi sa tim postoji mnogo usaglašenih stvari i njih treba realizovati. Ne postoji veliki entuzijazam na svim nivoima vlasti da se radi na ovim reformskim procesima, ali postoji dovoljan broj ljudi koji može voditi uspješno put prema približavanju EU", rekao je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, BiH ne može sama riješiti migrantsku krizu, već je za to potrebna saradnja sa susjedima koje nije bilo u prethodnom periodu.

"Potrebna je i saradnja sa međunarodnom zajednicom, iako se nećemo saglasiti sa nekim njihovim prijedlozima jer imaju ambiciju da od BiH naprave spavaonicu za migrante bez obzira na to što oni žele da idu dalje. Migrantska kriza ima nekoliko aspekata - od humanitarnog do bezbjednosnog. Ako mogu da nam nekontrolisano preko granice dođu migranti tako mogu da dođu i svi drugi", upozorio je Tegeltija.

Osvrćući se na odnose sa susjednim zemljama, Tegeltija je rekao da su odnosi BiH sa Hrvatskom i Srbijom bili u najmanju ruku čudni, navodeći da je najčudnije da takvu atmosferu nisu kreirali ni ministri inostranih poslova, ni članovi Predsjedništva BiH i predsjednici.

Prema njegovim riječima, ti odnosi moraju biti popravljeni i riješena pitanja koja su jednostavna.

"Potrebna je samo dobra volja da budu riješena. Moramo se uzdržavati od teških riječi i mora postojati odgovornost svih strana. Srbija i Hrvatska su naši najznačajniji spoljnotrgovinski partneri i oni moraju da budu svjesni kolika je njihova spoljnotrgovcinska razmjena sa nama i da ne pravimo ono što se dešava na granici sa Hrvatskom gdje su naši gradovi blokirani i ne mogu da funkcionišu", naveo je Tegeltija.

On je naglasio da treba riješiti pitanje granica i protoka robe, izražavajući uvjerenje da će ovaj saziv Savjeta ministara imati bolju komunikaciju sa susjedima.

Tegeltija je rekao da Hrvatska ne pokazuje raspoloženje za dobrosusjedske odnose kada je riječ o namjeri odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u blizini granice sa BiH.

Predsjedavajući Savjeta ministara je najavio da će se 29. januara sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem prilikom njegove posjete Mrkonjić Gradu, te da će mu biti zadovoljstvo da Vučić bude u njegovom gradu.

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 1

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Zole

Svi bas svi poslodavci u BIH su alavi

MONDO REPORTAŽE