• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Nova Ukrajinska kriza: Kraj svijeta kakvog znamo? 

Autor Dragana Božić

Ovo će biti veliki test za sve, ali za jednu državu posebno.

 Snaga SAD-a na testu Izvor: Profimedia

Ovo je veoma zbunjujuće vrijeme za Amerikance kada su u pitanju svjetski poslovi, jer tamošnja vlada objašnjava, s jedne strane, zašto je došlo vrijeme da se povuče iz Avganistana, ali s druge zašto je takođe vrijeme da se zauzme za Ukrajinu. Ovo je definitivno vrijeme kada Amerikanci žele da njihova vojska bude manje posvećena dešavanjima van SAD. NATO je pod pritiskom. Autokratije koje žele ekspanziju, poput Rusije i Kine, postaju sve smjelije i ponašaju se kao saveznici. Amerika, kao super sila, zato je na testu širom svijeta.

ISTOČNA EVROPA

Tačno 30 godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija manevriše kako bi dalje ušla u Ukrajinu, jednu od bivših republika Sovjetskog saveza. Postsovjetski rast NATO-a izazov je za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Bajdenova administracija je stavila 8.500 američkih vojnika u pojačanu pripravnost za raspoređivanje u istočnoj Evropi kao sredstvo odvraćanja Rusije od ofanzivnih namjera, a istovremeno garancija zemljama NATO-a.

ZAPADNA EVROPA

Americi je potrebno da ojača svoj uticaj. Da bi ujedinile zemlje NATO-a protiv Rusije, SAD takođe igraju ulogu energetskog posrednika, tražeći garancije za gorivo sa Bliskog istoka i Azije kako bi umanjile uticaj Rusije kao najvećeg snabdjevača prirodnog gasa Njemačkoj. U skladu s tim, nasljednik Angele Merkel, kancelar Olaf Šolc, veoma je oprezan u ovoj situaciji.

AZIJA

Kina testira autonomiju Tajvana, ostrva pod vlastitom samoupravom, koje je dugo priželjkivala. Peking ponovo angažuje vazduhoplovne snage u blizini Tajvana. Najveći takav upad ove godine dogodio se dan nakon što su SAD, zajedno sa Japanom, prebacile flotilu mornaričkih brodova u Filipinsko more u okviru vježbe.

BLISKI ISTOK

Baze u kojima se nalaze američke trupe u Iraku i Siriji napadnute su ove godine. Ove nedjelje, američka raketna odbrana Petriot udružila se sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima kako bi presrela rakete koje su ispalili jemenski Huti koji su gađali vazdušnu bazu Al Dafra u UAE, u kojoj su smještene američke trupe. A tu je i Iran. Nakon što su SAD pod tadašnjim predsjednikom Donaldom Trampom poništile međunarodni sporazum koji je imao za cilj da zaustavi nuklearnu eskalaciju zemlje, Iran bi mogao da se sve više približi nuklearnom oružju.

AMERIČKA ULOGA

Sve ove situacije se godinama stvaraju, ali se postavlja pitanje kakvu će ulogu SAD igrati u budućnosti. Sukob oko Ukrajine sugeriše da protivnici SAD osjećaju slabost vodeće svjetske sile i sada vide svoju priliku.

"Izazovi u izgradnji američke vlasti dolaze u trenutku kada postoji široko rasprostranjena percepcija u inostranstvu da Vašington nije moćan kakva je bio u drugoj polovini 20. vijeka", piše Stiven Kolinson za CNN.

Prema njegovim riječima, uprkos Bajdenovim uvjeravanjima da se "Amerika vratila", haotično povlačenje iz Avganistana prošle godine pokrenulo je pitanja o nadležnostima i posvećenosti SAD.  Ističe da američki protivnici znaju da su Amerikanci iscrpljeni dvadesetogodišnjim ratom u inostranstvu i naglašava da bi to mogao biti faktor koji neke može navesti da pomisle da bi Vašington mogao odustati od svojih strateških obaveza iz političkih razloga.

PUTINOV FAKTOR

 Snaga SAD-a na testu Izvor: YouTube/Screenshot/The Kremlin Stories

Vladimir Putin je direktno ili indirektno uključen u većinu ovih pitanja – od Ukrajine preko Sirije do Azije. Niko sa sigurnošću ne zna šta Putin traži. Ali Fiona Hil, viši saradnik na Institutu Brukings i bivši stručnjak za Rusiju u Bijeloj kući, iznosi ubjedljiv argument u Njujork tajmsu da ona tačno zna šta on traži, barem u pogledu Ukrajine. Putin "želi da iseli Sjedinjene Države iz Evrope". "Kako bi on to rekao: 'Zbogom, Ameriko. Ne dozvoli da te vrata udare na izlasku.'"

Džil Dogerti, stručnjak za Rusiju i bivša šefica moskovskog biroa CNN-a, se slaže sa ovom konstatacijom. Oni žele reprizu kraja Hladnog rata, rekla je ona u utorak. A ruski državni mediji dodatno pomažu da se oblikuju stavovi javnosti na terenu. Putin osjeća da američka moć nestaje, kaže Hil. On "vjeruje da se Sjedinjene Države trenutno nalaze u istoj situaciji u kojoj je bila Rusija nakon raspada Sovjetskog Saveza: ozbiljno oslabljene kod kuće i u povlačenju u inostranstvu“. Ona piše da se sukob u Ukrajini mora suočiti sa snagom SAD jer će odjeknuti širom svijeta. Tvrdi da bi pored izazivanja NATO-a, Putinova agresija na Ukrajinu ugrozila "cijeli sistem UN i ugrozila aranžmane koji su garantovali suverenitet država članica od Drugog svjetskog rata — slično invaziji Iraka na Kuvajt 1990. godine, ali na mnogo većem nivou“.

ZAPAD NIJE U POTPUNOSTI JEDINSTVEN OKO RUSIJE

Bez obzira na sve geopolitičke uloge, Putinova ekonomska poluga je ta koja je usporila evropsko jedinstvo protiv njegovih akcija. Ivana Kotasova piše za CNN Business iz Londona da je gasovod Sjeverni tok 2 iz Rusije, koji zaobilazi Ukrajinu i ulazi u Njemačku, postao klin u geopolitičkoj krizi. Njemačka nije obećala da će naoružati Ukrajinu kao druge zapadne demokratije.

"S obzirom na to da je cilj Rusije da sve podijeli, ako žele da razbiju jedinstvo u Evropskoj uniji i u NATO-u, ovaj gasovod je bio divno sredstvo za tako nešto."

(Mondo.rs)

Pročitajte i ovo

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE