Mnogi hoteli i restorani u Nemačkoj traže radnike, a čini se da domaća radna snaga nije zainteresovana za tu vrstu poslova. Pomoć bi mogla da dođe iz inostranstva da administracija nije toliko spora sa izdavanjem viza.
"Nijemci više ne žele da rade u ugostiteljstvu", kaže Muk Rerl, vlasnik porodičnog restorana koji je otvoren davne 1658. i koji se reklamira kao "najstariji restoran na svijetu". Rerl je zato tražio radnike u inostranstvu i na kraju ih je pronašao – i to u Africi, piše DW.
Osam mjeseci čekanja na vizu
Ali put je bio trnovit. Plan je bio da trojica mladih Kamerunaca počnu da rade još u septembru prošle godine. Iako je zahtev njemačkom diplomatskom predstavništvu podnesen još u junu, vize nisu stigle sve do septembra.
"Naravno, kada stvari idu ovako, ne možete da planirate“, kaže Rerl.
To nije problem samo za njega kao preduzetnika.
U međuvremenu je vlasnik apartmana u kojima su radnici trebalo da budu smješteni zaprijetio da će ih iznajmiti nekom drugom. I na kraju krajeva, višemjesečna kašnjenja, kao u ovom slučaju, sa sobom povlače i organizacione probleme u stručnoj školi.
To nije usamljen slučaj. Iako potrebe za kadrovima u hotelijerstvu i ugostiteljstvu mogu da zadovolje mnogi kandidati iz drugih zemalja, teško je uskladiti ponudu i potražnju.
“Vrlo važna sporna tačka je pitanje viza", kaže Sandra Varden, direktorka Njemačkog udruženja hotela i restorana (DEHOGA).
Lutrija za vizu
U nekim balkanskim zemljama, na primjer, broj zahtjeva za vizama je u nekim slučajevima i 150 puta veći od broja termina koje nude diplomatska predstavništva. Na Balkanu je na desetine, možda i stotine hiljada onih koji su već pronašli poslodavca u Njemačkoj koji bi ih primio, ali koji ne mogu da podnesu zahtejv za vizu jer jednostavno ne mogu da dođu na red.
Zbog velikog broja zahtjeva, njemačka ambasada u Prištini sada kod obrade podataka čak sarađuje sa jednom privatnom firmom. Zbog velikog broja zahtjeva tamo se od decembra čak primjenjuje metod lutrije – onaj kojeg izvuku, dobija termin. Oni koji nemaju sreće ostaju bez vize u pasošu.
Navala na vize na Zapadnom Balkanu je posebno velika zbog pravila koje od 2016. omogućava doseljavanje u Njemačku i onima bez kvalifikacije. Jedini uslov je ugovor o radu.
"Ovde se radi o posebno eklatantnim primerima, ali postoje i drugi dijelovi sveta u kojima nastaje problem. Na primjer, u Indiji, Kini i jugoistočnoj Aziji. U osnovi, primjetan je obrazac koji se ponavlja: diplomatska predstavništva sebe ne vide kao tijela nadležna za kulturu dobrodošlice i nebirokratsko izdavanje vize", kaže Varden.
"Često prevladava negativan stav:'O, Bože, svi oni žele u Njemačku?!'"
Vjerovatno će i ovog ljeta mnoga radna mjesta ostati nepopunjena
Nedostatak kadrova u hotelijerstvu i ugostiteljstvu nije nova pojava, ali situacija se tokom pandemije koronavirusa drastično pogoršala, posebno u ugostiteljstvu. Prošle godine je manjak osoblja iznosio 11,8 odsto, navodi se u saopštenju koje je nedavno objavila Savezna agencija za statistiku.
Uslovi rada su zahtjevni, a mnogi poslovi u toj branši su "mentalno i fizički iscrpljujući", kaže Varden.
Ali s druge strane, prošle godine su se plate u pojedinim slučajevima povećale i preko 10 odsto. I pored toga se očekuje da će ovog ljeta brojna radna mjesta ostati nepopunjena. Naučnici i kvalifikovani radnici iz inostranstva bi mogli da riješe taj problem kada to ne bi bilo tako komplikovano.
U njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova su svjesni tih problema.
"Već smo se pozabavili problemom djelimičnog dugog čekanja i dugotrajne obrade zahtjeva za vize za kvalifikovane radnike i za zapošljavanje", rečeno je na upit Dojče velea.
"U posljednjih nekoliko mjeseci smo izradili akcioni plan za ubrzavanje viznog režima, u kojem smo definisali mere potrebne da se situacija popravi”.
To što Ministarstvo spoljnih poslova može da implementira unutar svoje nadležnosti, rješava se direktno. To npr. uključuje digitalizaciju procesa podnošenja zahtjeva. Ministarstvo spoljnih poslova takođe ukazuje na novi zakon o useljavanju kvalifikovanih radnika, koji trenutno prolazi parlamentarnu proceduru.
Stranke vladajuće koalicije, socijaldemokrati, liberali i zeleni već su u koalicionom sporazumu naveli: "Želimo da ubrzamo izdavanje viza i da digitalizujemo proces izdavanja."
Ne radi se samo o ubrzavanju procesa
Za ugostitelja Muka Rerla iz Ajlzbruna, međutim, nije u pitanju samo brzina nego i transparentnost. Jednostavno nedostaju pouzdane informacije o očekivanom trajanju procesa izdavanja viza.
Ambasade su nedostupne, a na upite putem elektronske pošte nema odgovora.
"Ne radi se samo o činjenici da stvari moraju da idu brže. Mora da se stvori situacija u kojoj će biti moguće planirati. Ako znam da će trajati pola godine, onda mogu da se pripremim na to".
(Deutsche Welle/MONDO)