Turski parlament danas raspravlja o članstvu Švedske u NATO savezu, hoće li doći do ratifikacije?
Turski parlament trebao bi danas popodne da nastavi debatu o ratifikaciji zahteva Švedske za članstvo u NATO, trnovitom pitanju koje se dodatno zakomplikovalo nakon što ga je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan povezao sa zahtjevom Ankare da joj Vašington proda borbene avione F-16.
Švedska i Finska odbacile su decenije vojne nesvrstanosti i tražile su da se pridruže odbrambenoj organizaciji koju predvode SAD nakon što je Rusija prošle godine napala Ukrajinu. Njihove zahtjeve za članstvo brzo su odobrile sve članice NATO osim Turske iMađarske. Ali u slučaju Finske su popustili, pa je u aprilu postala 31. članica NATO.
Čeka se potpis Turske i Mađarske
Turska i Mađarska su jedine članice NATO koje tek treba da ratifikuju kandidaturu Švedske 19 mjeseci nakon što je podnijela zahtjev za članstvo. Odbor za spoljne poslove turskog parlamenta nije uspio da se usaglasi oko teksta za parlamentarno glasanje u novembru i sastaće se ponovo u utorak popodne.
Erdogan je povukao svoje prigovore na članstvo Švedske u NATO-u u julu nakon što je Stokholm obračunao sa kurdskim grupama koje Ankara smatra teroristima. "Vidimo promjenu u politici u Švedskoj. Vidimo da su neke odluke donijete na sudovima, iako ih je malo", rekao je Fuat Oktaj, poslanik Erdoganove vladajuće stranke AKP i šef parlamentarnog odbora za spoljne poslove, u televizijskom intervjuu u ponedeljak.
"Imali smo neke zahtjeve da preduzmemo dalje korake", dodao je on. Nakon što odbor prihvati tekst, biće održano glasanje u parlamentu, gde Erdoganova vladajuća koalicija ima većinu. NATO saveznici su pojačali pritisak na Tursku, a Francuska je navela da je kredibilitet alijanse "u pitanju".
Mnogo problema da se nađe rješenje
Erdogan je u decembru sugerisao da će parlament reagovati po pitanju Švedske samo ako američki Kongres odobri traženu kupovinu desetina borbenih aviona F-16 i rezervnih delova od strane Turske i ako drugi saveznici u NATO, uključujući Kanadu, ukinu embargo na oružje Ankari.
"Pozitivni razvoji iz Sjedinjenih Država u vezi sa F-16 i ispunjavanjem obećanja Kanade će ubrzati pozitivan stav našeg parlamenta o kandidaturi Švedske za članstvo. Sve je povezano", rekao je Erdogan. "Članstvo Švedske u NATO i prodaja F-16 Turskoj biće u izvesnoj mjeri koordinisane, jer, nažalost, nijedna zemlja ne veruje drugoj", smatra Ozgur Unluhisarcikli, šef kancelarije američke kompanije u Ankari.
Zastarele turske vazdušne snage pretrpjele su štetu nakon što je Ankara izbačena iz zajedničkog borbenog programa F-35 koji predvode SAD 2019. godine. Ovo je bila odmazda zbog Erdoganove odluke da nabavi napredni ruski sistem protivraketne odbrane koji NATO smatra operativnom sigurnosnom prijetnjom.
Obećavao im je F-16 u nekoliko navrata
Administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena je više puta obećavala da će nastaviti sa prodajom F-16 u vrijednosti od 20 milijardi dolara, ali su je zakonodavci to blokirali jer su zabrinuti zbog navodnih kršenja ljudskih prava u Turskoj i njenih ranijih tenzija sa Grčkom.
"Nema snažnog konsenzusa u parlamentu o članstvu Švedske u NATO, a ni u američkom Kongresu o prodaji F-16 Turskoj. Iako pitanja nisu povezana, turske izjave koje podržavaju Hamas dodatno su zakomplikovale proces (nabavke) F-16. Ali ako Bajden i Erdogan pokažu neophodnu volju, možemo očekivati da će proces biti uskoro zaključen", rekao je Unluhisarcikli. Erdoganova antiizraelska retorika nakon početka rata sa Hamasom izazvala je zabrinutost u Vašingtonu.
(MONDO)