Svjetski lideri okupiće se ove nedjelje u Davosu da bi raspravljai o najvećim problemima planete, a s obzirom na dva velika rata, krizu u pomorstvu, sajber napade i još alarmantnije dokaze o vanrednoj klimatskoj situaciji, neće nedostajati tema za razgovor.
Ali pretvaranje ideja u akcije u trenutku kada države duguju neviđenih 88,1 bilion dolara, što je ekvivalent skoro godišnjoj svetskoj ekonomskoj proizvodnji, biće veoma teško, navodi CNN.
Javni dug je eksplodirao tokom pandemije i novo zaduživanje ove godine će vjerovatno oboriti rekorde u nekoliko velikih ekonomija, ostavljajući vlade manje sposobnim da odgovore na šokove kao što su finansijski krahovi, pandemije ili ratovi.
Čak i ako ne bude novih kriza, rastući troškovi servisiranja dugova će ograničiti napore u borbi protiv klimatskih promena i brige o starijoj populaciji.
Što je još više zabrinjavajuće, kako teret duga raste, vlade bi mogle da se nađu u situaciji da više ne mogu da se zadužuju kako bi izmirile postojeće obaveze i adekvatno finansirale osnovne usluge.
Vlada koja nije u stanju da finansira svoj dug „bila bi prinuđena da primeni nagla i bolna” smanjenja potrošnje ili da povećava poreze, upozorio je bivši član odbora za monetarnu politiku Banke Engleske Majkl Sonders.
„A takvoj vladi nedostajaće fiskalni prostor da odgovori na buduće šokove i neće imati fiskalnu podršku kada joj bude najpotrebnija“, rekao je on za CNN.
Sonders, sada viši ekonomski savjetnik u konsultantskoj kući Oksford Ekonomiks, ne misli da se bogate ekonomije približavaju onome što je ekvivalentno ličnom kreditnom limitu i ukazuje na trajni apetit investitora za državnim dugom, ali upozorava da to ne znači da ta granica neće biti testirana za 10, 20 ili 30 godina.
Ujedinjeno Kraljevstvo, šesta po veličini ekonomija na svijetu, pokazuje koliko stvari mogu da krenu naopako kada investitori odbiju vladin plan da se zaduži.
U septembru 2022. godine funta i vladine obveznice Velike Britanije naglo su rasprodate, djelimično kao odgovor na planove bivše premijerke Liz Tras da se dodatno zaduži kako bi nadokandila smanjenje poreza. Hipotekarne stope i drugi troškovi zaduživanja su porasli, jer su investitori tražili mnogo veće premije za posjedovanje duga u Velikoj Britaniji.
Drugi primjer je krizom pogođena Argentina, u kojoj je centralna banka godinama štampala novac kako bi pomogla rasipničkoj vladi da nastavi da plaća kamate na svoj dug. Ta taktika je izazvala pad vrijednosti valute i skok cijena, pa je inflacija na godišnjem novou prošlog mjeseca premašila 211 odsto.
Državni budžeti će se ove godine ponovo suočiti sa kontrolom investitora, koji su na oprezu zbog političara koji su u iskušenju da daju nerealna obećanja u pokušaju da pridobiju birače.
Polovina svjetske populacije ove godine izlazi na izbore, što znači da će biti malo podsticaja za stezanje kaiša i istovremeno će povećati izglede da će novi lideri nastojati da ostave svoj trag novim planovima potrošnje.
Dug se već formirao kao ključno pitanje na ovogodišnjim izborima u SAD, koji će kulminirati predsjedničkim izborima u novembru.
Rekordni nivoi javnog zaduživanja postali su glavna tačka sporenja između republikanaca i demokrata, a već su uzeli danak na američkom kreditnom rejtingu, što utiče na troškove zaduživanja za vladu, preduzeća i domaćinstva.
Agencija Fič je prošlog avgusta smanjila rejting američkog državnog duga na AA+ sa najvišeg AAA, navodeći političku polarizaciju kao faktor. U međuvremenu, u novembru je i agncija Mudis upozorila da bi mogla da uradi isto.
Čak i ako se izbjegnu najgora scenarija, povećani troškovi servisiranja duga nakon nedavnog naglog rasta kamatnih stopa onose sve veće količine novca iz vitalnih javnih usluga i otežava rešavanje klimatske krize.
U tekućoj finansijskoj godini, koja se završava 5. aprila, očekuje se da će vlada Velike Britanije potrošiti više na kamate na dug - 120 milijardi dolara - nego na obrazovanje ili odbranu.
U Sjedinjenim Državama, troškovi kamata porasli su na 659 milijardi dolara u fiskalnoj 2023. godini. To je 39 odsto više u odnosu na prethodnu godinu i skoro dvostruko više nego u fiskalnoj 2020.
Američka vlada je 2023. potrošila više novca na servisiranje svog duga nego na stanovanje, transport i visoko obrazovanje.
Porast duga razvijenih ekonomija poklapa se sa usporavanjem ekonomskog rasta i porastom broja starijih u odnosu na radno sposobne ljude i u tom kontekstu, nejasno je kako će svijet izaći iz dužničke provalije.
„Ono što bi nas moglo relativno bezbolno spasiti je da imamo ogromna povećanje produktivnosti bez gubitka posla“, rekao je bivši guverner Banke Indije Raghuram Rajan, a sada profesor finansija na poslovnoj školi Univerziteta u Čikagu, sugerišući da bi vještačka inteligencija mogla da bude ključ za to.
I mnogi drugi stručnjaci smatraju da bi bum produktivnosti pokrenut vještačkom inteligencijom mogao da transformiše bogatstvo globalne ekonomije, a ostaje da se vidi da li će u narednih nekoliko dana u Davosu reći i kako to ostvariti.
(Fonet/MONDO)