Koliko je jaka IRANSKA VOJSKA? Balističke rakete koje posjeduju izazivaju strah

Iran ima jedan od najvećih arsenala balističkih projektila na Bliskom istoku.

Svijet čeka odgovor Izraela

Većina dronova i projektila nije pogodila svoje ciljeve ili ih je oborila izraelska protivvazdušna odbrana, uz podršku koalicije partnera uključujući Veliku Britaniju i Francusku. I dok svijet čeka da vidi kako će Izrael odgovoriti, odnosno da li će reagovati oštro ili pokazati uzdržanost, sve više visokih iranskih zvaničnika upozorava i Izrael i Zapad na posljedice moguće izraelske odmazde.

"Podsjećamo šefove država Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke da prestanu da podržavaju teroristički režim Izraela koji ubija djecu. Islamska Republika Iran je dokazala da nije ratni huškač i da ne traži da širi rat Odgovor će biti jači ako režim počini još agresivniji čin", rekao je brigadni general Abolfazl Šekarči. Al Džazira takođe izveštava da je na državnoj televiziji u Iranu, zamenik ministra inostranih poslova Ali Bageri Kani rekao da njegova zemlja neće čekati 12 dana da odgovori na još jedan izraelski napad, već će uzvratiti "u roku od nekoliko sekundi".

Koliko je jaka iranska vojska?

Koliko je jaka iranska vojska? Prije svega, treba da razdvojimo regularnu, tradicionalnu vojsku i Korpus garde Islamske revolucije (IRGC), koji je izvršio napad na Izrael. Riječ je, dakle, o Gardi, koja je dominantna, ali ne i jedina grana iranskih oružanih snaga. IRGC je osnovan ubrzo nakon Islamske revolucije 1979. godine, kada je pokret predvođen muslimanskim studentima doveo do svrgavanja dinastije Pahlavija koju podržavaju SAD. IRGC je uveden da pruži dodatnu zaštitu novom režimu i djeluje kao protivteža redovnim oružanim snagama. Procenjuje se da IRGC ima 125.000 vojnika i da komanduje vjerskom milicijom Basij.

IRGC se smatra ključnom komponentom iranske vojne moći, koja je odgovorna za unutrašnju i graničnu bezbjednost, sprovođenje zakona i zaštitu iranskih projektila. Vjeruje se da IRGC igra ključnu ulogu u naoružavanju, obuci i podršci proksi milicijama širom regiona, uključujući Hezbolah u Libanu, Huti u Jemenu i grupe milicija u Siriji i Iraku.

Iran je 14. vojska na svijetu

Što se tiče ukupne vojne snage Irana, prema veb stranici Global Firepover, koja od 2006. godine svake godine objavljuje svoj godišnji izveštaj i rangiranje nacionalnih oružanih snaga od najjačih do najslabijih,Iran zauzima 14. mesto. Izrael zauzima 17. mjesto na istoj skali. Navodi se da Iran ima 1,18 miliona aktivnih vojnika, od čega je 350 hiljada rezervista, a 220 hiljada pripada raznim paravojnim formacijama. 

Imaju ukupno 551 letelicu. Borbena flota se sastoji od 186 aviona. Što se tiče jurišnih aviona, Iran ih ima 21, od kojih je 15 spremno za rat, kako se navodi na sajtu, ima 1.996 tenkova (1.397 spremnih za borbu) i 101 brod, od kojih je sedam fregata i 19 podmornica. Oni nemaju nosače aviona.

Kratko poređenje sa Izraelom

Izrael godišnje troši 24,4 milijarde dolara na vojsku. Izrael ima više aviona, njih 612 (od toga 39 jurišnih), ali Iran ima prednost na kopnu. Izrael tako ima 626 tenkova manje od Irana i preko 22.000 manje oklopnih vozila. Iran takođe ima mnogo više vučne artiljerije i raketne artiljerije, dok Izrael ima značajnu prednost u pogledu samohodne artiljerije.

Iako Global Firepover otkriva neke odnose moći i predstavlja pristojan pokazatelj vojnog potencijala, generalno se ne smatra najpouzdanijim metodom rangiranja jer ne uzima u obzir sve važne parametre. Ova skala je najzamerljivija što uzima u obzir brojnost konkretnog naoružanja, a nije dovoljno zasnovana na visokoj tehnologiji i nivou obuke i borbenog iskustva same vojske.

Ovo posebno važi za Izrael, čija se snaga manifestuje upravo u njegovom naprednom naoružanju, koje uključuje sofisticirano vazduhoplovstvo i protivraketne odbrambene sisteme. U zemlji postoji i obaveza služenja vojnog roka, što doprinosi velikoj i dobroj vojsci. Global Firepover ne razmatra čak ni aspekt partnera, a jasno je koliku korist Izrael ima od Sjedinjenih Američkih Država, verovatno najjače vojne sile na svetu.

Iran ima jedan od najvećih arsenala balističkih projektila na Bliskom istoku

Iranski program balističkih raketa izaziva zabrinutost među iranskim susedima. Afšon Ostovar, profesor nacionalne bezbednosti na Pomorskoj poslediplomskoj školi i stručnjak za iransku vojsku, rekao je za Njujork tajms da Iran ima jedan od najvećih arsenala balističkih projektila i dronova na Bliskom istoku.

Ovo uključuje krstareće i protivbrodske rakete, kao i balističke rakete dometa do 2.000 kilometara, odnosno više od 1.200 milja. Tako da mogu da pogode bilo koju metu na Bliskom istoku, uključujući Izrael. Pentagon je još 2019. godine u izveštaju naveo da je Iran najveća raketna sila na Bliskom istoku."Veličina i sofisticiranost njenih raketnih snaga nastavljaju da rastu uprkos decenijama napora da se obuzda njeno napredovanje", navodi se u studiji Pentagona.

"U nedostatku modernih vazdušnih snaga, Iran je prihvatio balističke rakete kako bi odvratio svoje protivnike u regionu, posebno Sjedinjene Države, Izrael i Saudijsku Arabiju, od napada na Iran", navodi se u izvještaju.

Iran je umiješan u mnoge napade

Nije moguće dati tačne brojke, ali je američki Centar za strateške i međunarodne studije pre nekoliko godina saopštio da Iran posjeduje hiljade raketa, što znači oko desetak tipova projektila. Podsjetimo, IRGC nadgleda iranski program balističkih raketa. Garda je koristila projektile za napad na sunitske muslimanske militante u Siriji i opozicione grupe iranskih Kurda u sjevernom Iraku.

Sjedinjene Države, evropske sile i Saudijska Arabija optužile su Iran za napad raketama i dronovima 2019. godine koji je onesposobio najveću rafineriju nafte na svijetu u Saudijskoj Arabiji, iako je Iran negirao bilo kakvu umiješanost. Bivši američki predsjednik Donald Tramp izdvojio je iranski raketni program kao jednu od tačaka koje nisu obrađene u njegovom nuklearnom sporazumu sa svetskim silama iz 2015. i naveo ga kao razlog za povlačenje iz sporazuma 2018. godine.

Rusi koriste iranske dronove

Iran je 2023. godine predstavio hipersoničnu raketu, za koju tvrdi da može pogoditi Izrael za 400 sekundi i da izbegne odbrambeni sistem Gvozdene kupole. Stručnjaci su tada rekli da je održivost ovog oružja upitna. Iran nije sakrio ogromne količine dronova i projektila tokom vojnih parada, a ima ambicije da uđe u veliki posao izvoza dronova. Reč je o avionima koje Rusija već koristi u Ukrajini. Ovo su dronovi Šahed-136. Ovi dronovi su dobili nadimak "dronovi samoubice" jer eksplodiraju pri udaru.

Iran i dalje zaostaje za SAD ili Izraelom

Njujork tajms je zaključio da se iranska vojska smatra jednom od najjačih u regionu po opremljenosti, koheziji, iskustvu i kvalitetu osoblja, ali da mnogo zaostaje za snagom i sofisticiranošću oružanih snaga Sjedinjenih Država, Izraela i neke evropske zemlje. Problem je u tome što mnogi avioni potiču iz doba šaha Mohameda Reze Pahlavija, koji je vladao Iranom od 1941. do 1979. godine, a mnogi su onesposobljeni zbog nedostatka rezervnih dijelova. Zemlja je takođe kupila malu flotu od Rusije 1990-ih, kažu stručnjaci. Dodaju da su iranski tenkovi i oklopna vozila stari i da zemlja ima samo nekoliko velikih pomorskih brodova.

Koje su iranske nuklearne sposobnosti?

Početkom 2023. godine nuklearni nadzor UN otkrio je u Iranu uranijum obogaćen na 84 odsto, što je veoma blizu nivoa potrebnog za proizvodnju oružja. Ajatolah Ali Hamnei, iranski vrhovni lider, rekao je prošle godine da su tvrdnje da Teheran želi da razvije nuklearno oružje lažan izgovor koji koristi Zapad.

On je dodao da islamske vrijednosti sprečavaju Iran da razvija oružje za masovno uništenje. "Ako smo htjeli to da uradimo, oni to nisu mogli da zaustave, kao što nisu mogli da zaustave naš nuklearni napredak i neće moći", rekao je Hamnei.

Iran zvanično nema nuklearne bombe, ali se vjeruje da je Teheran značajno unapredio svoj nuklearni program otkako se Trampova administracija povukla iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine 2018. godine. Američki izvještaji kažu da nema dokaza da je Iran nastavio da radi na nuklearnom oružju, kao što je radio 1990-ih i ranih 2000-ih.

 (Index.hr/MONDO)