Član 19 danskog ustava omogućuje vladi da se odrekne dijela svoje teritorije, pod uslovom da dobije odobrenje parlamenta.
Grenlanđani u utorak izlaze na parlamentarne izbore, a u fokusu predizborne kampanje bila je moguća nezavisnost najvećeg ostrva na svijetu. Zakonski propisi o tome kako se to može ostvariti već postoje.
Sve glavne političke partije Grenlanda podržavaju nezavisnost, pa se rasprava uglavnom vodi oko toga kada, a ne da li treba prekinuti veze sa Danskom.
Put je već pripremljen. Član 19 danskog ustava omogućuje vladi da se odrekne dijela svoje teritorije, pod uslovom da dobije odobrenje parlamenta.
"Uopšte se smatra da bi bilo moguće odreći se dijela zemlje ili da Grenland postane nezavisan bez ustavnih amandmana i promjene danskog ustava. Grenlandski zakon o samoupravi iz 2009. u osnovi definiše putokaz za nezavisnost", rekao je Frederik Vag, profesor na Univerzitetu Južne Danske.
U članu 21 navodi se da će "odluku o nezavisnosti Grenlanda doneti narod Grenlanda". Tada se danska i grenlandska vlada moraju dogovoriti o sporazumu, navodi se. Sporazum mora da odobri parlament Grenlanda, mora dobiti podršku na referendumu i biti sklopljen uz pristanak danskog parlamenta.
Definicija građana Grenlanda
"Nezavisnost Grenlanda podrazumijeva da će Grenland imati suverenitet nad grenlandskom teritorijom", navodi se u tekstu.
Danska premijerka Mete Frederiksen ponavlja da "Zakon o samoupravi jasno navodi da će budućnost Grenlanda definisati Grenland i Grenlanđani".
Čak je i američki predsjednik Donald Tramp, obraćajući se Kongresu 4. marta, priznao da "nevjerovatni narod" Grenlanda imaju pravo na samoopredjeljenje.
"I ako tako izaberete, dobrodošli ste u Sjedinjene Američke Države", rekao je on, obećavajući da će ih učiniti "bogatim" i "bezbjednim".
Zakon o lokalnoj samoupravi ne definiše koji bi Grenlanđani imali pravo da glasaju na referendumu o nezavisnosti. Ovo je izazvalo rasprave o grenlandskom državljanstvu i uspostavljanju "registra Inuita" koji ne bi uključivao Dance.
"Ljudi koji su kolonizovali zemlju ne bi trebalo da budu u mogućnosti da odlučuju da li žele da nastave (kolonizaciju) ili ne", rekao je Pele Broberg, lider grenlandske partije Nalerak, koja je najglasniji zagovornik nezavisnosti.
Ali Jorgen Albaek Jensen, profesor emeritus prava na Univerzitetu Arhus, rekao je da bi bilo "veoma, veoma teško" sastaviti takav registar.
"Postoji toliko mješovitih brakova između Grenlanđana i Danaca. Jel treba da budete napola Grenlanđanin? Ili četvrtina Grenlanđanin? Sjetim se zakona iz Nirnberbga kada to čujem", rekao je on, misleći na antisemitske i rasističke zakone nacističke Njemačke.
Dugoročan projekat
Pravila izbora za grenlandski parlament, Inatsisartut, su jasna. Pravo glasa imaju danski državljani koji žive na Grenlandu više od šest mjeseci. Sedamnaest hiljada Grenlanđana koji žive u Danskoj ne smiju da glasaju na grenlandskim izborima, osim onih koji su registrovani kao studenti.
Da bi se razjasnila situacija, grenlandska vlada, u odlaska, u septembru je zadužila komisiju da pripremi sveobuhvatnu pravnu analizu svih aspekata procesa aktiviranja člana 21.
(Mondo)
