Građani Pariza su na referendum izašli kako bi odlučili da li će dodatnih 500 ulica u gradu postati pješačke zone i biti ozelenjeno.
Parižani su na referendumu odlučili da još 500 ulica u njihovom gradu postane pješačko. Oko 65,96 odsto stanovnika francuske prijestonice podržalo je prijedlog, dok se protivilo 34,04 odsto, pokazuju zvanični rezultati referenduma koji se održao na ovu temu. Na referendum je izašlo svega 4,06 odsto birača.
Ovo je treći referendum te vrste u Parizu poslednjih godina, poslije onog iz 2023. koji je zabranio električne skutere i prošlogodišnjeg koji je utrostručio cenu parkinga za velike terence. Jučerašnji referendum ukloniće još 10.000 parking mjesta, pored 10.000 već uklonjenih do 2020. godine. Meštani će odlučiti koje će ulice postati samo pješačke.
Odlukom da 500 novih ulica bude ozelenjeno, povećaće se ukupan broj ovakvih "zelenih pluća" na skoro 700, što je nešto više od jedne desetine svih ulica u glavnom gradu.
"Moramo da stvorimo pluća"
Podsjetimo, Parižani su na referendum izašli kako bi odlučili da li će dodatnih 500 ulica u gradu postati pješačke zone i biti ozelenjeno, u okviru novog nastojanja ljevičarske gradske uprave francuske prijestonice da smanji upotrebu automobila i poboljša kvalitet vazduha.
"Već 25 godina postepeno vraćamo javni prostor pješacima, blagim vidovima saobraćaja i uvođenjem 'baštenskih ulica' kako bismo stvorili pluća u kvartovima, mjestima gdje živimo", rekao je uoči referenduma zamjenik gradonačelnika Patrik Bloš za Rojters.
Podaci gradske uprave pokazuju da je saobraćaj automobila u Parizu više nego prepolovljen otkako su socijalisti preuzeli vlast krajem prošlog vijeka.
Gradonačelnica Ana Idalgo, koja je na toj funkciji od 2014. godine, sprovela je značajne promjene u gradskim ulicama. Od 2020. godine, izgrađeno je 84 kilometra biciklističkih staza, a korišćenje bicikala je skočilo za 71 odsto između kraja kovid lokdauna i 2023. godine, pokazuju podaci.
Pariz na dnu liste
Uprkos nedavnim promenama, Pariz zaostaje za drugim evropskim prijestonicama kada je riječ o zelenoj infrastrukturi – koja uključuje privatne parkove, ulice sa drvoredima, vodene površine i močvare – pokrivajući samo 26 odsto gradske površine, u poređenju sa prosječnih 41 odsto u evropskim prestonicama, prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu.
Kritičari ovih mjera tvrde da gradske vlasti sve više otežavaju život za deset miliona ljudi iz predgrađa, gdje je javni prevoz rjeđe dostupan, jer im je otežano putovanje na posao i kupovina u centru grada.
"Važno je razumjeti da Pariz nije muzej. To je i dalje grad u kojem ljudi rade, gde su radnici prinuđeni da se kreću, gdje ljudi iz šireg pariskog regiona moraju da dolaze i gdje postoje prodavnice", rekao je Filip Nozjer, predsjednik udruženja vlasnika automobila "40M".
Posjedovanje automobila ilustruje razliku između centra Pariza i predgrađa: dok samo jedno od tri domaćinstva u centru posjeduje automobil, u predgrađima ih ima dvije trećine. Izuzimajući Pariz i njegovu regiju, u Francuskoj čak 85 odsto domaćinstava posjeduje automobil.
(EUpravo zato)
