Rusko-izraelska istraživačica Elizabet Curkova puštena je u Iraku nakon više mjeseci zatočeništva kod Kataib Hezbolaha. Njeno oslobađanje potvrdili su američki predsjednik Tramp i irački premijer Sudani.
Rusko-izraelska istraživačica puštena je na slobodu pošto su je "više mjeseci mučile" naoružane grupe u Iraku, rekao je američki predsjednik Donald Tramp.
"Drago mi je što mogu da izvijestim da je grupa Kataib Hezbohalh upravo oslobodio Elizabet Curkovu, studentkinju Prinstona, čija je sestra američka državljanka, kao i da se ona sada nalazi u američkoj ambasadi u Iraku", napisao je u objavi na platformi Truth Social.
Premijer Iraka Mohamed Šia al-Sudani nedugo zatim potvrdio je ovu informaciju.
Curkova je nestala u Iraku tokom istraživačkog putovanja u martu 2023, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu je nekoliko mjeseci kasnije izjavio da je u rukama Kataib Hezbolaha, grupe koju podržava Iran.
U objavi na Iksu, Sudani je napisao da je puštanje Curkove "kruna obimnih napora koje su naše službe bezbjednosti ulagale tokom mnogih mjeseci".
Bezbjednosne snage u utorak su uspjele da "otkriju" mjesto gde studentkinja bila pre nego što je predata američkoj ambasadi, dodao je.
Curkova je u Irak ušla sa ruskim pasošem, saopšteno je u to vrijeme iz kabineta premijera Netanjahua.
Kataib Hezbolah (Brigade Partije Božije) je moćna iračka šiitska grupa koja dobija finansijsku i vojnu podršku iz Irana.
Amerika ju je 2009. označila kao terorističku organizaciju.
"Uvijek ću se boriti za pravdu i nikada neću odustati. Neka Hamas odmah pusti taoce!", napisao je Netanjahu, misleći na ljude koje je palestinska ekstremistička grupa otela tokom napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Ko je Elizabet Curkova?
Rođena je 1986. u Sankt Peterburgu, u jevrejskoj disidentskoj porodici koja se preselila u Izrael 1990.
Njena porodica je živjela u kibucu i imala nacionalističke stavove, ali je Elizabet tokom vojne službe upoznala ljude sa drugačijim stavovima, a zatim je počela da komunicira sa arapskim aktivistima na društvenim mrežama, rekla je u intervjuu iz 2021. godine.
Kasnije se borila za prava Palestinaca, migranata, žrtava trgovine ljudima i drugim osjetljivim grupama.
Kao naučnica pokušava da "prikaže Bliski istok kao složeni i nestereotipni prostor", kao i drugačiju "sliku od one koja se prikazuje na televiziji", rekla je.
"Ljudima kažem da sam iz Izraela, ali sam došla da slušam i razumijem, a ne da namećem moje mišljenje. Zanima me vaš život, a ne propaganda", rekla je u jednom intervjuu.
Korijen problema vidjela je u obrazovnom sistemu na Bliskom istoku, gdje se, kako kaže, djeca "uče mržnji, sumnji, stereotipima od najranijeg uzrasta".
"Uče ih da se plaše drugog, umjesto da postavljaju pitanja i formiraju sopstveno gledište", rekla je.
U istraživanjima, Curkova se bavi Levantom, istorijskim regionom koji obuhvata današnji Izrael, Siriju i druge teritorije, kao i " građanskim ratom u Siriji", piše na njenoj internet stranici.
Dobro govori arapski, počela je da ga uči 2011, pošto je završila osnovne studije, rekla je njena sestra.
Završila je međunarone odnose na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, a ima i dvije master diplome, iz bliskoistočnih studija sa Univerziteta u Tel Avivu i iz političkih nauka sa Univerziteta u Čikagu.
Curkova je takođe istraživačica-saradnica u Institutu za strategiju i politiku Njulajns u Vašingtonu i saradnica u Forumu za regionalno razmišljanje.
(BBC na srpskom/MONDO)
