Francuska planira dodatnih 6,5 milijardi evra vojnih izdataka u naredne dvije godine, s ciljem da 2027. godine potroši 64 milijarde evra godišnje na odbranu, Njemačka planira novu dobrovoljnu vojnu službu, Belgija ohrabruje mlade za prijave u vojne programe
Predsjednik Francuske Emanuel Makron predstavila je novi nacionalni plan dobrovoljne vojne službe, u okviru nastojanja da ojača oružane snage zbog rastuće zabrinutosti zbog ruske prijetnje u Evropi, tokom posjete vojnoj bazi Varses u Alpima.
Ova odluka dolazi kao posljedica nastojanja da se "nacija pripremi za rastuće prijetnje", prenosi Rojters.
Predsjednik Francuske je ranije najavio novu mogućnost dobrovoljne vojne službe za francusku omladinu, dok se univerzalna obavezna regrutacija ne razmatra.
Francuska planira dodatnih 6,5 milijardi evra vojnih izdataka u naredne dve godine, s ciljem da 2027. godine potroši 64 milijarde evra godišnje na odbranu, što bi bilo dvostruko više nego kada je Makron preuzeo dužnost 2017. godine.
Trenutno vojska broji oko 200.000 aktivnih vojnika i više od 40.000 rezervista, a planira se povećanje broja rezervista na 100.000 do 2030. godine.
Makron je jasno istakao da dobrovoljci nacionalne službe neće biti slani na prvu liniju fronta i da program ne uključuje angažman u Ukrajini.
Gdje je u Evropi vojna vježba obavezna
Francuska nije jedina evropska zemlja koja pojačava vojnu regrutaciju. Njemačka planira novu dobrovoljnu vojnu službu, Belgija ohrabruje mlade za prijave u vojne programe, dok Poljska uvodi program obuke rezervista s ciljem obučavanja 100.000 dobrovoljaca godišnje od 2027. godine.
U Evropi obaveznu vojnu službu i dalje imaju Austrija, Kipar, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Letonija, Litvanija i Švedska, dok Norveška, koja nije članica EU, ima obaveznu službu za oba pola.
Švajcarci za vikend odlučuju o vojnom roku
Švajcarci će za vikend glasati o tome da li da ukinu obavezno služenje vojnog roka samo za muškarce i uvedu obaveznu građansku dužnost za sve, pri čemu i pristalice i protivnici tvrde da upravo oni "brane prava žena".
Kao dio švajcarskog sistema direktne demokratije, birači će odlučivati i o uvođenju novih poreza za superbogate, kako bi se finansirala borba zemlje protiv klimatskih promjena.
Prema posljednjim anketama, nijedna inicijativa nema veliku šansu da prođe, ali je otvorila široku debatu u bogatoj alpskoj državi.
Vlada i parlament pozvali su građane da odbiju oba prijedloga, upozoravajući da bi doneli ogromne troškove i mogli da ugroze ekonomiju.
(EUpravo zato.rs)
