"Vlada želi etnički čistu zemlju": Švedska planira da protjera strance osuđene zbog krivičnih djela

Švedska od 1. septembra uvodi stroža pravila za deportaciju stranaca osuđenih na zatvor, a broj protjerivanja mogao bi da poraste sa 500 na oko 3.000 godišnje.

Novina je i to što se javni tužioci obavezuju da na suđenju zatraže protjerivanje stranaca svaki put kada im zakon to omogućava. Redovni sudovi više neće uzimati u obzir eventualne prepreke za deportaciju prilikom izricanja kazne, već će se tim pitanjem baviti posebna migraciona tijela tokom sprovođenja protjerivanja.

Najstroži propisi u nordijskim zemljama

"Švedska sada dobija najstroži regulatorni okvir u nordijskim zemljama za protjerivanje stranaca zbog krivičnih djela. Osobe koje dođu u Švedsku i počine krivično djelo zloupotrebile su švedsko gostoprimstvo i treba da budu protjerane. Korak po korak migracionu politiku činimo pravednijom", rekao je švedski ministar za migracije Johan Forsel na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Usvajanje strožijih propisa podstakao je i slučaj Maje Oberg, tada maloljetne djevojke koju je u septembru 2024. godine u Šelefteou silovao državljanin Eritreje sa izbjegličkim statusom. Počinilac je tek u drugostepenom postupku osuđen na tri godine zatvora i novčanu odštetu, ali ne i na deportaciju. Javnost je smatrala da je sud uzeo previše olakšavajućih okolnosti u obzir, poput "kratkog trajanja silovanja", a posebno je izazvalo ogorčenje to što sud nije iskoristio zakonsku mogućnost i odredio protjerivanje. Dosadašnji propisi omogućavali su deportaciju svakog stranca osuđenog na najmanje šest mjeseci zatvora.

"Švedska je dosad sa kriminalcima postupala u svilenim rukavicama, ali te rukavice sada se skidaju. Predugo smo dozvoljavali da teški kriminalci i društveno opasni stranci ostanu u zemlji uprkos presudama za teška krivična djela", rekao je Ludvig Aspling, portparol za migracionu politiku ekstremno desnih Švedskih demokrata.

Protjerivanje azilanata zbog najtežih krivičnih djela

Ubistvo, silovanje, nanošenje teških tjelesnih povreda i teška krivična djela sa vatrenim oružjem ubuduće bi bezuslovno trebalo da dovedu do deportacije svih stranih državljana, uključujući i one sa statusom izbjeglice, koji prema međunarodnim konvencijama imaju viši stepen zaštite.

Među krivičnim djelima za koja je predviđena kraća zatvorska kazna nalaze se i vožnja u pijanom stanju, lakši prekršaji povezani sa drogom, prijetnje, neovlašćeni ulazak na tuđ posjed, sitne krađe, vandalizam i vožnja nakon oduzimanja vozačke dozvole.

I poslije izmjene zakona sudovi će morati da uzmu u obzir povezanost optuženog sa Švedskom, poput porodičnih veza i zaposlenja. Broj deportacija će gotovo sigurno porasti, ali će i dalje postojati prepreke u sprovođenju, na primjer ako je život protjeranog u opasnosti ili ga matična država ne želi primiti.

Švedska migraciona politika posljednjih godina ulazi u znatno restriktivniju fazu, sa manjim naglaskom na "integraciji kroz ostanak u Švedskoj", a većim na "kontroli i povratku migranata kući".

To se vidi kroz sužavanje pravnih mogućnosti za ostanak, ograničavanje radne i porodične imigracije van Evropske unije, kao i stroži pristup mladima koji su odrasli u Švedskoj, ali im se stalni boravak sada osporava.

Nema više traženja alternative

Jedna od važnijih promjena je ukidanje takozvanog "sporbytea" (promjene koloseka) od 1. aprila 2025. godine. Taj mehanizam je omogućavao osobama kojima je odbijen azil da pronađu posao i zatraže radnu dozvolu bez obaveze napuštanja zemlje. Sada je ta mogućnost ukinuta, čime se šalje jasna poruka da odbijeni azil podrazumijeva odlazak iz Švedske.

Promjena migracione paradigme bila je jedno od predizbornih obećanja premijera Ulfa Kristeršona i njegove koalicije desnog centra pred pobjedu na izborima 2022. godine. Sljedeći parlamentarni izbori održaće se u septembru, a Kristeršon želi da biračima pokaže konkretne rezultate.

Ipak, premijera sve češće optužuju da intenzivna protjerivanja pogađaju i ljude koji su se već integrisali u švedsko društvo. Švedska teološkinja i konzervativna komentatorka An Heberlajn izjavila je za list Ekspresen:

"Osim duboko nehumane prirode deportacija, zbunjuje me i element iracionalnosti. Desničarski političari vole da se predstavljaju kao glas razuma, ali deportovanje potpuno integrisanih ljudi koji imaju svoje mjesto u Švedskoj djeluje nerazumno i emotivno motivisano. To me navodi na sumnju da vladina migraciona politika nije usmjerena na red, već na održavanje Švedske etnički čistom. Za to nisam glasala".

(Index/MONDO)