Prethodni mjeseci su prošli u znaku Trampovih prijetnji, a izbori će odlučiti u kom smjeru će se Danska dalje kretati.
Danska premijerka, Mete Frederiksen, raspisala je prevremene izbore, ocjenivši naredne četiri godine kao odlučujuće za njenu zemlju.
Parlamentarni izbori će se održati 24. marta, a Grenland će biti u fokusu.
"Mi kao Danci i kao Evropljani ćemo zaista morati da stanemo na noge. Moramo da definišemo naš odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama", poručila je premijerka.
Poslednjih nekoliko meseci danskom politikom dominirale su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa o pripajanju Grenlanda koji važi za poluautonomnu dansku teritoriju.
Tramp je kasnije odustao od pretnji upotrebom sile kako bi zauzeo arktičko ostrvo za koje tvrdi da je neophodno radi odbrane od mogućih napada Rusije i Kine.
Najavljujući izbore 24. marta, premijerka Frederiksen je rekla parlamentu da bezbjednost "jeste i ostaće temelj danskog političkog djelovanja još mnogo, mnogo godina".
"Moramo da se ponovo naoružamo kako bismo obezbjedili mir na našem kontinentu. Moramo da ostanemo ujedinjeni u Evropi i moramo da obezbjedimo budućnost danske zajednice - Danske, Grenlanda i Farskih Ostrva. Da li ću nastaviti da budem vaša premijerka zavisi od toga koliko snažan mandat date Socijaldemokratama", rekla je Frederiksenova, pominjući svoju stranku, vodećeg partnera u aktuelnoj danskoj koaliciji.
Grenland nema mnogo stanovnika, ali ga njegov položaj između Severne Amerike i Arktika čini pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada.
Tramp je bez dokaza tvrdio da je ostrvo "okruženo ruskim i kineskim brodovima svuda unaokolo".
Više od 100 pripadnika američke vojske stalno je raspoređeno u američkoj bazi na sjeverozapadu Grenlanda, kojom Sjedinjene Države upravljaju još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma sa Danskom, SAD imaju pravo da rasporede onoliko vojnika koliko žele na Grenlandu.
Međutim, Tramp nije odustao od svojih planova. Ranije je izjavio da SAD "moraju da poseduju Grenland" kako bi ga adekvatno branile.
I Danska i Grenland su saopštili da neće pristati na ucjene, a njihovi evropski saveznici su im pružili podršku.
Najnovija konfrontacija bi mogla da uslijedi u narednim danima ukoliko Tramp zaista pošalje brod sa medicinskim zalihama na Grenland, tvrdeći da je "mnogo ljudi na ostrvu bolesno i da se o njima ne vodi računa".
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen je odbacio taj predlog, poručivši Trampu da ostrvo obezbjeđuje besplatnu zdravstvenu zaštitu svim građanima, za razliku od Sjedinjenih Država.
(EUpravo zato/BBC)
