Dejvid Kombs, branilac američkog vojnika Bredlija Meninga najavio je da će tražiti pomilovanje od predsjednika SAD Baraka Obame.
Dejvid Kombs, branilac američkog vojnika Bredlija Meninga koji je osuđen na 35 godina zatvora najavio je da će tražiti pomilovanje od predsjednika SAD Baraka Obame.
Mening je osuđen na 35 godina zatvora zbog odavanja povjerljivih podataka koje je kasnije objavio sajt Vikiliks.
Advokat Kombs je nakon izricanja presude u, kako navode agencije, "emotivnom obraćanju" novinarima, pročitao poruku koju je Mening pripremio za američkog predsjednika.
"Ako odbijete moj zahtjev za pomilovanje, odslužiću kaznu na koju sam osuđen, znajući da ponekad mora da se plati velika cijena da bi se živjelo u slobodnom društvu", navodi se u Meningovoj poruci.
Ubrzo je reagovala i Bijela kuća, saopštivši da će biti razmotrena svaka molba koju uputi Mening ili njegov branilac.
Kombs je danas najavio da će već sljedeće nedjelje uputiti zahtjev za pomilovanje, ili bar za smanjenje kazne.
"Sad je trenutak da se zaustave Bredove dalje patnje, vrijeme da se naš predsjednik fokusira na zaštitu onih koji otkrivaju greške u sistemu, a ne da bivaju kažnjeni", rekao je advokat.
Uz advokata Kombsa stao je i "Amnesti internešnel", najavljujući onlajn peticiju kojom će se od Obame tražiti da pomiluje Meninga.
Povodom presude oglasio se i Meningov ujak Kevin Foks koji je za Bi-Bi-Si televiziju rekao da prema njegovom mišljenju Bredli nije ni trebalo da bude osuđen, i dodao da je on za njega heroj.
Američka Unija za građanska prava, takođe se oglasila povodom presude istakavši da je pravosudni sistem u SAD veoma loš ako više kažnjava vojnika koji je iznio informacije o greškama, dok sa manjim kaznama prolaze onih koji su ubijali civile.
Prilikom jučerašnjeg izricanja presude, vojni sudija pukovnik Denis Lind rekla je da je Mening obavezan da odsluži trećinu kaznu, nakon čega bi mogao da stekne pravo na uslovni otpust.
On je već odslužio više od tri godine, koliko se nalazi u pritvoru.
Prema presudi, Mening je Vikiliksu predao više od 700 hiljada povjerljivih dokumenata, depeša i diplomatskih pisama američkih zvaničnika.
On je, u trenutku kada je došao u posjed svih tih dokumenata, radio kao niži analitičar u američkoj vojnoj bazi u Bagdadu.
Među povjerljivim spisima, nalazio se i šokantan video snimak na kome američki Apač helikopter puca na iračke pobunjenike, pri čemu ubija i dvojicu novinara i snimatelja Rojtersa.
Takođe, u diplomatskoj prepisci američkih zvaničnika sa Stejtom departmentom koja je otkrivena, često se sa nipodaštavanjem i podsmijehom govorilo o političarima zemlje domaćina, uz navođenje koje stranke i političari najviše odgovaraju interesima SAD i koji lokalni zvaničnici nude saradnju.
(Tanjug)