SAD danas obilježavaju dvanaestu godišnjicu terorističkih napada na svom tlu u trenutku kada su oči svijeta uprte u Siriju.
Obama će se danas obratiti naciji, koja se prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja većinski protivi još jednoj vojnoj avanturi, a sam predsjednik je istakao da žarko želi da se ta kriza razriješi bez vojne intervencije SAD.
Direktna posljedica terorističkog napada 11. septembra 2001. godine bila je odluka Bijele kuće na čelu sa Džordžom Bušom mlađim, da objavi "rat terorizmu" u svijetu, što je nesumnjivo suštinski odredilo tendencije u međunarodnim odnosima prvih decenija 21. vijeka.
Šeik Muhamed i Bin Laden
Obaveštaje službe SAD ocijenile da je mozak napada koji su se dogodili bio Kalid Šeik Muhamed. Posle opsežne potrage on je uhvaćen marta 2003. godine u Pakistanu, a u februaru 2008. godine optužen je za ratni zločin i u toku je proces pred vojnim sudom SAD. Komandosi američke vojske izveli su u proljeće 2011. godine prepad na jedno imanje u Pakistanu gdje se krio Osama bin Laden, optužen da je odgovoran za terorističke napade na SAD i likvidirale ga, o čemu je Obama izvjestio naciju i cijeli svijet. Sudija vojnog suda u američkoj vojnoj bazi u zalivu Gvantanamo na Kubi januara ove 2013. godine odbio je zahtjev da se suđenje petorici optuženih za napade na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. javno prenosi putem televizije.
U Sjedinjenim Državama sa izuzetnom posvećenošću svake godine podsjećaju na žrtve napada 2001. godine.
Žrtve terorističkog napada su stradale nakon što su dva oteta aviona udarila u "Kule bliznakinje" Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku, koje su se potom srušile, kao i prilikom udara trećeg aviona na kompleks Pentagon u Vašingtonu, i pada aviona u Pensilvaniji.
Život je izgubilo oko 3.000 ljudi. Iz kula u Njujorku svega 20 ljudi uspjelo je da napusti zgrade prije nego što su se urušile.
Među žrtvama 11. septembra bila su i 372 stranca, uključujući i jednog državljanina Srbije.
Velike žrtve su pretrpjeli i pripadnici njujorških gradskih službi, prije svih vatrogasci. Njih 343 je poginulo prilikom pada "Bliznakinja", dok su nastojali da nekako pomognu.
Devetnaest pripadnika Al Kaide započelo je napad otimanjem četiri putnička aviona koji su uzletjeli sa aerodroma u Bostonu, Njujorku i Vašingtonu.
Otmičari su upali u kabine aviona i, služeći se noževima za hartiju kao oružjem, preuzeli kontrolu nad letjelicama.
Prvi avion Amerikan erlajnsa je udario, u 8:46 sati, u sjevernu kulu STC. A ubrzo zatim i drugi avion kompanije Junajted udario je u južnu kulu. Treća oteta letjelica udarila je središte Pentagona u Vašingtonu, dok se četvrta srušila tokom borbe putnika sa teroristima, kako glasi zvanična verzija.
Na mjestu na kojem su se nalazile kule STC u Njujorku podignuto je spomen obilježje žrtvama, a sazidan je i novi Svjetski trgovinski centar.
Svaka godišnjica obeležavanja napada povod je i za iznošenje različitih špekulacija prema kojima je napad isceniran kako bi se pokrenuli novi ratovi pod okriljem borbe protiv terorizma.
Sjenka događaja od 11. septembra 2001. godine nadvila se i nad najnovijom krizom u Siriji, jer američka javnost, pored ostalog strahuje, da bi vojna akcija mogla da isprovocira američke neprijatelje da ponovo napadnu na tlu SAD.
(MONDO/Agencije)