Jaz u stopi zaposlenosti između američkih porodica s najvišim primanjima i onih s najnižim dostigao je najviši nivo u posljednjih deset godina.
Stopa nezaposlenosti među porodicama s najnižim primanjima – koje zarađuju manje od 20.000 dolara godišnje (15.000 evra) - dostigla je 21 odsto, što je skoro nivo opšte nezaposlenosti za vrijeme velike depresije 1930-ih godina.
S druge strane, domaćinstva sa primanjima višim od 150.000 dolara godišnje (113.000 evra) imaju stopu nezaposlenosti od 3,2 odsto, što se obično smatra zapravo punom zaposlenošsću.
Istovremeno, radnici sa srednjim primanjima sve više su primorani da prihvataju slabije plaćene poslove.
Oni zatim zauzimaju mjesta manje kvalifikovanim radnicima, sa manjim primanjima koji postaju nezaposleni ili su primorani da rade skraćeno radno vrijeme, pokazuje analiza.
"Ovo nije bila recesija s jednakim šansama, ili oporavak s jednakim šansama", rekao je Endru Sam, direktor Centra za studije tržišta rada na univerzitetu Nortistern.
"Jedan dio Amerike je u depresiji, a drugi je u fazi pune zaposlenosti", rekao je Sam.
Dok veza između prihoda i nezaposlenosti možda izgleda očigledna, ovi podaci su prvi koji pokazuju kako je ovaj faktor doprinio eroziji srednje klase, što je tradicionalna snaga američke privrede, navodi
agencija AP.
Razlika u zaposlenosti između bogatih i siromašnih domaćinstava je na najvišem nivou u posljednjih deset godina, od kada se vode ova mjerenja.
Ekonomisti ovo zovu "izguravanje" na tržištu rada, svojevrstan domino efekat u kome se sa tržišta rada istiskuju radnici nižih primanja, oni srednjih primanja idu na niže plaćene poslove, što doprinosi nejednakosti u primanjima.
Radnici s niskim primanjima sad su stariji i bolje obrazovani nego ikad, a sve više ima onih s bar nekim fakultetski obrazovanjem.
"Ljudi na dnu će stalno biti istiskivani, i ne vidim da će to skoro da prestane", rekao je ekonomista sa Harvarda Ričard Friman.
"Da privreda raste dovoljno ili da su sindikati jači, bilo bi moguće da manje obrazovani bolje prolaze i da se poboljša situacija za one s nižim primanjima. Ali u sadašnjem svijetu gdje se još prilagođavamo globalizaciji, ovo nije mnogo vjerovatan scenario", rekao je Friman.
Povećanje stope nezaposlenosti i poslova sa niskim platama zbog nedavne recesije doprinijelo je rekordnom broju ljudi koji su bili u grupi siromašnih 2011. u SAD - 46,2 miliona ili 15 odsto stanovnika SAD.
Kada sutra budu objavljeni podaci za 2012, većina stručnjaka smatra da će se pokazati samo malo poboljšanje, a možda i nikakvo, zato što je privredni oporavak veoma spor.
Gubitak posla u nedavnoj recesiji posebno je jako pogodio i mlađe, manje obrazovane radnike.
Manje tinejdžera dobija slabije plaćene poslove pošto stariji gube srednje stručne poslove koji sve više nestaju, kao što su blagajnik u banci ili administrativni pomoćnik, i prihvataju niže plaćene poslove, pokazuje analiza.
(Beta)
