CERN: Krećemo u "mračni univerzum"

Nasina sonda Mesindžer koja orbitira već tri mjeseca oko Merkura, prve planete našeg sistema svakodnevno šalje fantastične fotografije.  Nasina sonda Mesindžer koja orbitira već tri mjeseca oko Merkura, prve planete našeg sistema svakodnevno šalje fantastične fotografije.

Hojer se obratio medijima nakon dodjele Nobelove nagrade za fiziku Britancu Piteru Higsu i Belgijancu Fransou Englertu za predviđanje postojanja Higsovog bozona, kojim se objašnjava kako fundamentalna materija dobija masu i stvara zvijezde i planete, prenose svjetske agencije.

On je rekao da sada imaju kompletiran Standardni model, pozivajući se na portret poznatog univerzuma sačinjen osamdesetih godina.

"Krajnje je vrijeme da krenemo u mračan univerzum", dodao je Hojer.

Radeći nezavisno šezdesetih godina prošlog vijeka, Higs i Englert došli su do teorije kako se osnovni gradivni elementi univerzuma spajaju, dobijaju masu i formiraju sve što nas okružuje.

Teorija je potvrđena otrićem subatomske čestice koja je nazvana po Higsu - Higsov bozon ili popularno "Božja čestica".

U jednom od najvažnijih otkrića u fizici posljednjih decenija, naučnici Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) objelodanili su prošle godine da su konačno pronašli Higsov bozon koristeći Veliki hadronski sudarač (LHC), 27 kilometara dug tunel ispod švajcarsko-francuske granice.

Profesor Higs (84) je u izjavi, koju je prenio Univerzitet u Edinburgu, izrazio nadu da će Nobelova nagrada koju je dobio pomoći ljudima da prepoznaju "vrijednosti istraživanja plavog neba".

Englert (80) je rekao da nagrada ukazuje na značaj naučne slobode i potrebe da se naučnicima dozvoli da vrše fundamentalna istraživanja koja nemaju momentalne praktične koristi.

"Ne radite misleći na Nobelovu nagradu. Ipak, imali smo osjećaj da radimo nešto što je važno, što će kasnije koristiti drugim istraživačima", rekao je Englert, profesor u penziji Univerziteta u Briselu.

Higsov bozon i njegovo polje sile su među posljednjim ključnim elementima modela koji objašnjava kako funkcioniše kosmos.

Njihovo postojanje je potvrđeno, nakon tri decenije, kada je prošle godine uočena podatomska čestica u CERN-ovom podzemnom Velikom hadronskom sudaraču, najvećem i najsnažnijem akceleratoru čestica na svijetu.

LHC, koji se trenutno unapređuje, nastaviće sa radom sljedeće godine sa udvostručenom snagom.

"To će otvoriti teritoriju koja obećava u domenu nove fizike", rekao je Hojerov zamjenik Serđo Bertoluči. Nova fizika je termin koji koriste naučnici za domen van Standardnog modela, a koji je još na nivou naučne-fantstike.

Istraživanja naučnika i teorije o univezrumu i njegovoj prirodi, kao i teorije o tome šta je prethodilo i mogućnostima za postojanje paralelnih svetova, našli su se u fokusu interesovanja javnosti.

Usavršavanje teleskopa omogućilo je naučnicima detektovanje postojanja neke "čudne supstance u galaksiji koja je je održava". Ta supstanca je nazvana tamnom materijom, jer se ne može vidjeti, iako je njen efekat očigledan.

Nedavna mjerenja Evropske svemirske agencije uz pomoć satelitski nošenog Plankovog teleskopa otkrila su da "tamna materija" čini 27 procenata univerzuma. Još veću zagonetku predstavlja "tamna energija" koja čini 68,3 procenata, dok vidljiva materija u svemiru (galaksija, zvijezde, planete) iznosi svega pet procenta.

(Tanjug, foto: Beta/AP)