U Briselu je danas popodne počeo dvodnevni samit Evropske unije.
Iako su glavne teme ekonomski oporavak Evrope i problem imigracije, novi navodi o američkom špijuniranju ozbiljno prijete da ih zasjene.
Samit počinje dan nakon što je, prema navodima više američkih i njemačkih medija, njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala predsjednika SAD Baraka Obamu kako bi razgovarala o otkriću da je američke obavještajna služba NSA prisluškivala njen mobilni telefon.
"Nisam u pitanju ja, nego svi građani treba da vjeruju u tajnost privatnih podataka", rekla je Merkel novinarima ulazeći u zgradu Evropskog savjeta uoči početka samita napominjući da se "prijatelji ne špijuniraju međusobno" i da odnosi sa SAD treba da se zasnivaju na uzajamnom povjerenju.
"Bubice" i kod Italijana
Problem sa špijuniranjem poslije Farancuske i Njemačke, otkrili su i Italijani, koje su špijunirale američke i britanske tajne službe, rekao je novinar Glen Grinvald u izjavi italijanskom nedjeljniku "Espreso" koji izlazi sutra. Špijuniranje se obavljalo prikupljanjem podataka koji se prenose optičkim kablovima koji prolaze kroz Italiju, a Britanci nisu nadgledali samo osobe ili aktivnosti u vezi sa borbom protiv terorizma, već i političare i državnike, kako bi "otkrili namjere stranih vlada". Grinvald, kojem je tajna dokumenta američkih službi predao bivši službenik NSA Edvard Snouden, naveo je da su Italiju američke službe posmatrale sistemom Prism, a britanske sličnim programom Tempora."Britanske obavještajne službe špijunirale su optičke kablove kojima se prenose telefonski razgovori, elektronska pošta i internet saobraćaj" u Italiji, rekao je taj novinar italijanskom nedeljniku. Kako se navodi, važni obavještajni podaci koje su britanske službe tako pribavile, zatim su razmijenjene sa američkom službom NSA.
I Francuski predsjednik Fransoa Oland radi na tome da tema američkog prisluškivanja bude stavljena na dnevni red samita, nakon što je prije tri dana francuski list "Mond" objavio da je NSA tajno prisluškivala i snimila više od 70 miliona telefonskih poziva francuskih građana.
Urednik Bi-Bi-Si-ja za Evropu Gevin Hjuit smatra da bi još neki lideri članica Unije na samitu mogli da zatraže od zvaničnog Vašingtona dodatna obavještenja o aktivnosti NSA u Evropi.
Bijela kuća je danas odbila da kaže da li su SAD u prošlosti prisluškivale telefonske razgovore njemačke kancelarke Angele Merkel.
Portparol Bijele kuće Džej Karni izjavio je da neće komentarisati "takve specifične optužbe" o toj aferi. Karni je juče, međutim, rekao da SAD " ne prisluškuju i neće prisluškivati" razgovore Angele Merkel.
Frans pres navodi da je on to tako izgovorio da to može da bude dvosmisleno i protumačeno da su SAD to radile u prošlosti.
Karni je danas rekao da nema ništa da doda jučerašnjoj izjavi.
"Razmatramo načine prikupljanja obavještajnih podataka kako bismo održali ravnotežu da nema bezbjednosnih pretnji našim sugrađinima i saveznicima. Mi brinemo o zaštiti svačijeg privatnog života u cijelom svijetu", rekao je Karni.
Na samitu EU, inače, velika pažnja trebalo bi da bude posvećena i podsticaju razvoja digitalne ekonomije, za koju se smatra da je od ključne važnosti za privredni rast, pri čemu će britanski premijer Dejvid Kameron zatražiti uvođenje mjera za smanjenje obima birokratskih procedura za poslovanje kompanija.
Šefovi država i vlada Unije će takođe razgovarati o odnosima sa centralnoevropskim zemljama, uoči samita u novembru na kome bi trebalo da budu potpisani novi sporazumi o pridruživanju i slobodnoj trgovini sa tim državama.
Sporazum sa Ukrajinom je, međutim, i dalje neizvjestan, budući da EU zahtjeva od vlade te zemlje da odobri pomilovanje bivše premijerke Julije Timošenko, osuđene na zatvorsku kaznu od sedam godina.
Svjetske agencije navode da je Janukovič zbog sporazuma spreman da Timošenkovu pusti na liječenje u Njemačku, ali ne i da joj oprosti zatvorsku kaznu. Ukoliko bi joj kazna bila oproštena, Timošenkova bi mogla da se vrati u politiku i bude glavni rival Janukoviču na predsjedničkim izborima februara 2015. godine.
I konačno, očekuje se da lideri EU u svetlu nedavne tragične pogibije više stotina izbjeglica iz Sjeverne Afrike u Sredozemnom moru danas i sutra razgovaraju o problemu ilegalnih migracija.
(MONDO)