Novoizabrani američki predsjednik Barak Obama potvrdio je u nedjelju spremnost da po preuzimanju dužnosti 20. januara povuče vojnike iz Iraka.
Obama je rekao da namjerava i da zatvori zloglasni zatvor u vojnoj bazi Gvantanamo na Kubi.
"Rekao sam tokom kampanje, a i dalje sam tog stanovišta da ću, po preuzimanju funkcije, pozvati Generalštab i zvaničnike zadužene za nacionalnu bezbjednost i pokrenućemo plan za povlačenje naših snaga", izjavio je Obama u intervjuu za američku televiziju Si-Bi-Es (CBS), dodajući, "posebno u svjetlu onoga što se događa u Avganistanu".
Obama namjerava da oslobodi vojsku i budžet za rat u Avganistanu koji će biti prioritet u njegovoj spoljnoj politici.
Pošto se situacija u Iraku vidno poboljšala, Obama se zalaže za povlačenje američke vojske do ljeta 2010. godine.
Obama je istakao da hvatanje Osame bin Ladena, glavnog osumnjičenog za terorističke napade u SAD 11. septembra 2001. godine, ostaje jedan od "prioriteta".
"Mislim da je hvatanje ili likvidacija Osame bin Ladena od krucijalnog značaja za uništavanje Al-Kaide. On nije samo simbol, već i operativni šef organizacije koja nastoji da napadne američke interese", rekao je Obama.
Obama je takođe kazao da namjerava da zatvori zloglasni zatvor Gvantanamo u kojem se od 2002. godine drže osumnjičeni za terorizam.
U tom zatvoru trenutno ima 255 pritvorenika od ukupno 800 koliko ih je tamo držano.
Suprotno svim načelima američkog pravosuđa, ti ljudi su pritvoreni na neograničeni vremenski period bez podignute optužnice. Proglašeni "neprijateljskim borcima", ti pritvorenici tek od juna ove godine imaju mogućnost da se obrate federalnom sudu umjesto vojnom kao što je to bilo do sada.
Obama je takođe potvrdio da namjerava da prekine torturu kao metod ispitivanja u američkoj vojsci.
"Više puta sam rekao da Amerika ne vrši torturu. I pobrinuću se da mi ne vršimo torturu", rekao je on.
Zatvaranje Gvantanama i obustavljanje torture jesu, kako je dodao Obama, "dio napora da Amerika povrati svoj položaj na moralnom planu".
Govoreći o finansijskoj krizi, Obama se založio za plan spasavanja preduzeća uključujući i automobilsku industriju, ali ne po svaku cijenu.
On je u tom kontekstu upozorio da bi na primjer kompanija Dženeral motors mogla naredne godine da se nađe pred likvidacijom.
"Česma bi mogla da presuši", rekao je Obama navodeći da banke više ne kreditiraju preduzeća koja dobro posluju, a kamoli firme koje stoje loše.
Obama je ipak istakao značaj borbe protiv recesije i rekao da treba učiniti sve u cilju ponovnog pokretanja ekonomije.
(Beta)