Obama je sastavio najjači tim klimatskih eksperata u istoriji i "najzeleniju" administraciju koja je ikad upravljala SAD
Britanski listovi "Obzerver" i "Indipendent" posvetili su u nedjelju veliku pažnju odluci novoizabranog američkog predsjednika Baraka Obame da za glavnog naučnog savjetnika administracije postavi stručnjaka za klimatske promjene Džona Holdrena, navodeći da je riječ o "novoj zelenoj revoluciji" i "zelenom džinu".
Obamina odluka da će za šefa Kancelarije za nauku i tehnologiju Bijele kuće da postavi harvardskog fizičara Holdrena - što je naišlo na veliko odbravanje naučnika širom svijeta - otkriva i riješenost da borba protiv globalnog zagrijavanja bude jedan od glavnih prioriteta nove administracije SAD, ocijenili su britanski mediji.
Obama je sastavio najjači tim klimatskih eksperata u istoriji i "najzeleniju" administraciju koja je ikad upravljala SAD ili bilo kojom drugom zemljom, piše "Indipendent", a prenosi BBC.
Pored Holdrena, istaknuto mjesto imaće i Džejn Lubčenko, kao direktor Nacionalne okeangorafske i atmosferske uprave, koja je takodje poznata po akcijama u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Obama planira i da, odmah po ulasku u Bijelu kuću, započne stimulativne mjere u zaštiti životne sredine i da u toj oblasti otvori velik broj novih radnih mjesta.
"Ovakva Obamina politika u praksi će pobiti uobičajeno razmišljanje da u teškim ekonomskim uslovima pitanja zaštite životne sredine padnu u zapećak," ocijenio je "Indipendent".
"Dok svijet gleda u Ameriku i čeka na njeno vodjstvo, Obama je jasno stavio do znanja da će se, uprkos ekonomskoj krizi, uspjeh njegovog predsjedničkog mandata zasnivati na energetskoj revoluciji, odnosno, promjeni načina na koji SAD koriste i proizvode fosilna goriva", piše "Obzerver".
Sandej telegraf se, za razliku od prethodnih listova, osvrće samo na izglede da će Obama okrenuti ledja svemirskoj agenciji NASA, jer je njegov prelazni tim već tražio od te organizacije da smanji troškove rada na projektu "Konstelejšn", nasljedniku spejs šatla, koji bi trebalo da ustanovi bazu s ljudskom posadom na Mjesecu do 2020, prije misije za Mars.
Obama, kako je najavio, objavljujući izbor Holdrena i drugih naučnih savjetnika na Demokratskom nedjeljnom radiju, namjerava da se, kao jednom od prioriteta, posveti jačanju naučnih oblasti koje se tiču alternativnih izvora energije ili liječenja odredjenih bolesti.
"Danas, više nego ikada ranije, u nauci leži ključ našeg opstanka kao planete i naše bezbjednosti i napretka kao nacije", rekao je Obama.
"Vrijeme je da još jednom postavimo nauku na najviše mjesto i ponovo učinimo Ameriku svjetskim liderom u nauci i tehnologiji", dodao je on.
Obama je rekao da je "od slijetanja na Mesec, preko projekta ljudskih genoma, do pronalaska Interneta, Amerika bila prva koja je prelazila tu novu granicu".
Administracija Džordža Buša nije poklanjala mnogo pažnje naučnim pitanjima i bila je često kritikovana da ignoriše naučne dokaze, u pokušaju da im pretpostavi politička pitanja, posebno kada je riječ o globalnom zagrijavanju, napomenuo je Rojters.
Obama, koji dužnost predsjednika SAD preuzima 20. januara, završio je tokom vikenda imenovanje sekretara u budućem kabinetu. (Tanjug)