Češka u saopštenju nazvala Putina "ruskim predsjednikom", zbog čega je novinarima proslijedila novu, ali samo djelimično ispravljenu verziju.
Češka, koja predsjedava Evropskom unijom, u jednom saopštenju nazvala je Vladimira Putina "ruskim predsjednikom", zbog čega je novinarima proslijedila novu, ali samo djelimično ispravljenu verziju.
U prvoj verziji jučerašnjeg saopštenja o tome da se Vladimir Putin složio da evropski posmatrači budu raspoređeni u Ukrajini, u prvom paragrafu piše da je češki premijer Mirek Topolanek razgovarao sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i "ruskim predsjednikom Putinom".
U "ispravljenoj" verziji u prvom pasusu se navodi da je Topolanek razgovarao sa njemačkom kancelarkom i "ruskim premijerom", ali je neizmijenjen ostao drugi paragraf, gdje se ponovo navodi "ruski predsjednik".
Kako javlja agencija Frans pres, izvori bliski češkom predsjedništvu na pitanje o ovim greškama, "očigledno zbunjeni", rekli su da nemaju komentar.
Putin je bio predsjednik Rusije više od osam godina, do maja 2008. kada je tu funkciju preuzeo Dmitri Medvedev, koji je zatim odredio Putina za premijera.
Mnogi analitičari smatraju da je Putin i dalje najuticajnija osoba u Rusiji.
Topolanek i Putin dogovorili su uslove za razmještanje komisije za nadgledanje tranzita ruskog gasa kroz Ukrajinu, što bi trebalo da dovede do obnavljanje dostave gasa ostatku Evrope.
Ukrajina je danas saopštila da se nada da će, nakon što su obnovljeni pregovori sa Rusijom, uskoro moći da obezbjedi transparentan protok gasa ka evropskim potrošačima.
Portparol ruskog premijera Vladimira Putina takođe je danas dao podršku raspoređivanju posmatrača, među kojima će biti predstavnici Evropske komisije, Rusije i Ukrajine.
Ruski zvaničnici ističu da bi, nakon što posmatrači budu raspoređeni, mogli da prođu sati, a možda i dani, prije nego što gas preko Ukrajine krene prema Evropi.
Prema tom planu, gas će biti isporučivan samo evropskim potrošačima, a ne i Ukrajini, pošto Moskva i Kijev još nisu postigli dogovor oko cijene ruskog gasa.
Putin je juče ponovo zatražio da Ukrajina plaća tržišnu cijenu za gas.
Evropski posmatrači će u Ukrajini imati pun pristup na šest ulaznih i izlaznih gasnih tačaka, čime će moći da provjere kolike količine gasa ulaze u tu zemlju i kolike izlaze.
Češka zahvaljujući povećanim isporukama norveškog gasa i vanrednim isporukama ruskog preko Belorusije i Poljske, a u nadi da će spor biti svakog trenutka riješen, nije za sada uvela ograničenja ni za najveće potrošače.
Prag ni usred krize s gasom ne odustaje od romantičnog osvjetljenja drevnih uličica u srcu grada - gasnih uličnih lampi.
U okviru projekta UNESKO i Praške spomeničke zone na Malu stranu i u Stari grad vraćeno je 400 gasnih svetiljki iz 19. vijeka koje u zimsko maglovito veče pridaju turističkoj zoni neponovljivo romantičnu atmosferu.
"Krizu ne rješavamo, nismo dobili nikakav takav apel. A da ih preventivno ugasimo? To zaista neće biti nužno", kazao je Jan Rafaj iz preduzeća Eltodo koje brine o praškom gradskom svjetlu.
Prag bi se odrekao romantičnog starinskog osvjetljenja samo ako bi nastala neka dugotrajna ogromna kriza i zamijenio bi ga električnim lampama.
"Ovako ćemo bar sasvim sigurno znati da je nastupila baš velika kriza - kada Kraljevskim putem od Hradčana preko Karlovog mosta do Staromnjestskog trga budemo tapkali po mraku", kazao je šef Praškog zavoda za zaštitu spomenika Jan Knježinek.
Austrija ni danas, treći dan zaredom, ne dobija gas iz Rusije, saopštila je austrijska naftna kompanija OMV.
Snabdijevanje potrošača i dalje je osigurano iz rezervi i domaće proizvodnje, kao i uvozom iz zapadne Evrope.
Hladnoća nije ušla u stanove Austrijanaca zahvaljujući velikim rezervama u skladištima uspostavljenim poslije prošle krize oko gasa.
(MONDO)