Istorijska efikasnost NATO-a, čiji je osnovni cilj očuvanje mira u Evropi, ugrožena je i izvana i iznutra, piše "Gardian"
Ovaj britanski list takođe navodi da članice alijanse moraju hitno da razmotre svoje ambicije.
U tekstu pod naslovom "NATO puca" Dejvida Dejvisa, bivšeg ministra Forin ofisa i aktulenog ministra unutrašnjih poslova u sjenci, list podsjeća da je sekretar odbrane Xon Haton rekao da je spreman da evropska vojska bude zajedno sa NATO snagama, ali da to nije prijedlog za nove snage već samo novu organizaciju.
"Po samoj definiciji te dvije organizacije imaće različitie ciljeve i na taj način samo će osiromašiti NATO i napore alijanse, kao i mogućnost Britanije da koristi svoju nacionalnu armiju", navodi se u tekstu.
Međutim, najveća prijetnja budućnosti NATO-a je stalan pritisak da proširi "granice" na istok, ističe list.
Nakon raspada Varšavskog pakta razumljiva je bila želja da se nove zemlje dovedu pod okrilje NATO, ali zapadne vlade bile veoma oprezne u vezi sa zemljama koje će biti teško braniti.
"Osnovna namjera NATO-a nije da "uvozi" razmirice i sukobe. Cilj je uvijek bio i ostaće povećanje stabilnosti zemalja unutar granica, a ne povećavanje sukoba i nestabilnosti", navodi list.
Međutim, nemaju sve članice NATO-a isti stav.
Nema nimalo sumnje da svaka američka vlada vidi širenje NATO-a kao način širenja svoje sfere uticaja i kao način smanjenja sfere uticaja tada SSSR-a a danas Rusije, navodi "Gardijan".
Britanski dnevnik piše da je najočigledniji primjer danas Gruzija. U toku posljednjih godinu dana odnosi Rusije i Gruzije od loših došli su do katastrofalnih, a tu je negdje i Ukrajina sa sukobima oko gasa i drugih energenata.
Što se tiče borbenih sposobnosti NATO-a, reputacija alijanse došla je značajno u pitanje nakon učešća u Avganistanu.
Snage NATO-a u Avganistanu ISAF "obogaljene" su tzv. nacionalnim upozorenjima mnogih članova o ograničenju prostora gdje će rasporediti vojnike i njihovih operativnh ciljeva.
Britanija i SAD smatraju da će bez dodatnih trupa Avganistan uskoro postati država pod kontrolom talibana.
Odlazeći komandant britanskih snaga u Avganistanu Den Meknil rekao je prošlog ljeta da samo snage u Helmandu treba povećati za 50 odsto, dok se druge evropske i NATO članice ovome protive.
Iako je američki predsjednik Barak Obama najavio povećanje vojnika u Avganistanu, a u međuvremenu najmanje dvije članice NATO planiraju smanjenje vojnika, njegovi zvaničnici postaju sve više zabrinuti.
Osim SAD i Velike Britanije druge zemlje daju 50 odsto vojnika u Avganistanu i potreban je usaglašen pristup.
"Generalno, budućnost nije sjajna. Rusi su umanjili svoj ratoborni stav o postavljanju raketa u centralnoj Evropi, nakon što je Obama rekao da će razmotri plan o postavljanju raketnog štita u Evropi. NATO kao alijansa treba da iskoristi stav Obame i da razmisli šta se tačno očekuje od ove organizacije", navodi se u tekstu.
List ističe da je najbolji odgovor od alijanse tražiti da bude manje ambiciozna, ali efikasnija, da radi manje ali dobro. (Srna)
