Sastanak je održan na zahtjev Litvanije, koja trenutno predsjedava Savjetom bezbjednosti UN, a tema su bile eskalirajuće tenzije na Krimu
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija danas je održao kratak "privatni sastanak", a potom i konsultacije na kojima se razgovaralo o situaciji u Ukrajini, izjavili su zvaničnici UN.
Sastanak je održan na zahtjev Litvanije, koja trenutno predsedava Savjetom bezbjednosti UN, a tema su bile eskalirajuće tenzije na Krimu, ukrajinskom poluostrvu naseljenom pretežno rusofonim stanovništvom, prenijela je agencija AFP.
Ukrajinski ambasador u UN Jurij Sergejev je nakon sastanka izjavio da sve veće vojno prisustvo Rusije na Krimu "predstavlja izazov bezbjednosti i miru u regionu i ugrožava teritorijalni integritet".
On je u obraćanju novinarima rekao da zvanični Kijev smatra da su ruske trupe agresivne i da podstiču "separatizam i sukobe".
Neimenovane diplomate su uoči sastanka izjavile da će se izaslanici iz 15 država članica Savjeta bezbjednosti UN sastati iza zatvorenih vrata gdje će prisustvovati brifingu ukrajinskog ambasadora u svjetskoj organizaciji i generalnog podsekretara UN za politička pitanja Džefrija Feltmana.
Ne zna se da li će Savjet bezbjednosti izdati saopštenje poslije sastanka.
I ukrajinski parlament zatražio je ranije danas od Savjeta bezbjednosti hitnu sjednicu i pozvao potpisnice Memoranduma iz Budimpešte da garantuju bezbjednost i teritorijalni integritet Ukrajine.
Memorandum iz Budimpešte je međunarodni sporazum o nuklearnom razoružavanju Ukrajine i bezbjednosnim garancijama za njenu nezavisnost koji su 1994. godine sklopile Ukrajina, SAD, Rusija i Velika Britanija.
Prema tom sporazumu, Ukrajina se odrekla nuklearnog oružja u korist Rusije, dok su SAD, Rusija i Velika Britanija obećale da će poštovati nezavisnost i suverenitet Ukrajine, da će štititi Ukrajinu od spoljnje agresije, da je neće napadati niti vršiti ekonomski pritisak na nju da bi na taj način uticale na njenu politiku i da neće upotrebiti atomsko oružje protiv nje.
Ukrajinski parlament je tražio od Moskve da prestane sa potezima koji bi mogli ugroziti teritorijalni integritet Ukrajine nakon što su naoružane grupe zauzele dva aerodroma na Krimu, prenose agencije.
Poslanici su usvojili apel upućen Rusiji da "prekine poteze koji ugrožavaju državni suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine... i da ne podržavaju bilo koji oblik separatizma u Ukrajini".
Vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine Aleksandar Turčinov je poslanicima rekao da će održati sastanak sa šefovima vojnih i bezbjednosnih službi posvećen krizi u zemlji.
EU priznaje prelaznu vladu
Evropska unija (EU) priznaje prelaznu vladu u Kijevu kao legitimnu i poziva sve zemlje da poštuju teritorijalni integritet Ukrajine, saopšteno je danas iz Evropske komisije u Briselu.
Prelaznu vladu je izabrala Rada (skupština) čiji legitimitet nije sporan, tako da je priznajemo kao legitimnog partnera , rekao je novinarima portparol Komisije Olivije Baiji, ali je dodao da ta vlada tek treba da uspostavi funkcionalne institucije.
On je podvukao da je stav Brisela da sve zemlje treba da poštuju nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
Portparol je kazao da su sankcije uperene protiv članova bivšeg režima koji su učestvovali u zlostavljanju demonstranata još na stolu i da ih razmatraju radne grupe koje je formirao Evropski savjet.
Na stolu je i ponuda Ukrajini da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, a da je na Kijevu da odluči da li će i kada to učiniti, rekao je on.
Kada je riječ o ukrajinskom zahtjevu za hitnu novčanu pomoć kako bi se izbjegao ekonomski kolaps, iz Brisela su poručili da o iznosu i formama te pomoći još diskutuje.
EU i zemlje članice imaju na raspolaganju mnoge instrumente, ukazao je Baiji.
Ministri inostranih poslova Višegradske četvorke, koju čine Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska, otputovali su danas u Kijev, gdje će se sresti sa ukrajinskim političkim liderima, a već u ponedjeljak Ukrajinu će posjetiti šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton.
(Beta, Foto: Beta/AP Photo/Emilio Morenatti)